Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Na praznik Svetog velikomučenika Kneza Lazara i Svetih mučenika Kosovskih, u hramu Vaskrsenja Hristovog u Valjevu služena je svečana sveta liturgija koju je predvodio episkop valjevski Isihije. Uz episkopa, liturgijsko slavlje pratio je sveštenički zbor iz Valjeva, a liturgijsko pojanje izveli su horovi „Hadži Ruvim“ i „Emanuil“ pod dirigentskom palicom Milice Stepanović Baba-Milkić i Vanje Urošević. Po završetku liturgije služen je pomen svim borcima za slobodu od Kosovskog boja do danas, podsećajući na neprekinutu nit žrtve i ljubavi prema Otadžbini.
Vladika Isihije: Sveti mučenici kao putokazi u životu
U svojoj besedi, vladika Isihije naglasio je kako nam Crkva kroz podvige svetih mučenika stavlja putokaze pred oči, da bismo kroz njih zajedničarili sa njihovom verom i hrabrošću i pronašli snagu u sopstvenim životnim iskušenjima.
- Jevanđeljski odlomak u kome Gospod Hristos zapoveda učenicima da ljube jedni druge podseća nas da kada iz ljubavi činimo sve u slavu Božju, postajemo sinovi i kćeri Božji i delujemo delo Božje - podsetio je episkop.
Vladika je istakao da je ljubav kakvu propoveda Crkva delanje na dobrobit drugih, bez dvosmislenih ciljeva ili koristi:
- To nije ugađanje ljudima, što bi bila zaprljana ljubav, niti ljubav zasnovana na poricanju istine. Najveća ljubav je položiti život za bližnje.
Upravo to su učinili kosovski mučenici, opredelivši srpski narod za Hrista i Carstvo Nebesko, rekao je valjevski arhijerej, naglašavajući da je Vidovdan kamen međaš srpske istorije i duhovni simbol svih srpskih vitezova.
Wikipedia/Boksi
Saborni hram Vaskrsenja Hrisovog u Valjevu
Porobljavanje tela i neosvojivost duše
Govoreći o iskušenjima i porobljavanju naroda, vladika Isihije istakao je da je neprijatelju najteže bilo da uzme dušu, odnosno pravoslavnu veru.
- Porobljavanje tela nije smrt, telo čovek može podneti, ali duša je neprocenjiva i nju može uzeti samo Bog, a od Njega se treba bojati jedino zato što je On ljubav - kazao je episkop.
- Sveti mučenici Kosovski i svi drugi imali su strah samo od Boga. Taj strah je savlađivao u njihovim podvizima sve zemaljske i duševne strahove. Zato su oni prepoznati od Crkve, objašnjeni nama u žitijima i istaknuti kao primeri da svoje strahove možemo i sami da obuzdamo, a svoju ljubav očistimo od svih pristrašća i, kao čistu i bogomdanu, uzvraćamo Bogu, ljubeći Njega i svoje bližnje - istakao je vladika valjevski..
Vera kao put do spasenja
Vladika je podsetio na istorijski izbor kneza Lazara, koji se nije odrekao svoje vere ni po cenu života, ističući da je u borbi za dušu naroda moguće samo trajno opredeljenje bez kompromisa. „Crkva nam podvige svetih mučenika predstavlja kao smernice za današnji život. Svaka nevolja treba da se posmatra kao zadatak i podvig, koji treba trpeti sa smirenjem“, poručio je Vladika Isihije.
Sećanje na junake i poruka za buduće generacije
Na kraju liturgije služen je pomen svim junacima koji su svoj život položili za slobodu otadžbine. Vladika je, blagosiljajući okupljene, čestitao Vidovdan i uz molitvu zamolio da podvig naših predaka ostane večna svetlost i vodič.
- Kada dođe do ispovedanja vere, nema kompromisa. Ili se vera odričemo ili ostajemo postojani, čak i ako to traži naše stradanje. Velika stradanja su zvezde koje nas vode, ali i mala i neupadljiva stradanja su značajna i njima treba pomagati - zaključio je episkop Isihije, pozivajući na unutrašnju borbu protiv strasti kao prvi korak ka pravdi i spasenju.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Razgovor sa Dominikom Kros u Beogradu doneo je fokus na bezbednost, zaštitu svetinja i svakodnevni život ljudi, uz poruku da međunarodni akteri moraju imati aktivniju ulogu u očuvanju prava svih zajednica i stabilnosti regiona.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.