Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Na praznik Svetog velikomučenika Kneza Lazara i Svetih mučenika Kosovskih, u hramu Vaskrsenja Hristovog u Valjevu služena je svečana sveta liturgija koju je predvodio episkop valjevski Isihije. Uz episkopa, liturgijsko slavlje pratio je sveštenički zbor iz Valjeva, a liturgijsko pojanje izveli su horovi „Hadži Ruvim“ i „Emanuil“ pod dirigentskom palicom Milice Stepanović Baba-Milkić i Vanje Urošević. Po završetku liturgije služen je pomen svim borcima za slobodu od Kosovskog boja do danas, podsećajući na neprekinutu nit žrtve i ljubavi prema Otadžbini.
Vladika Isihije: Sveti mučenici kao putokazi u životu
U svojoj besedi, vladika Isihije naglasio je kako nam Crkva kroz podvige svetih mučenika stavlja putokaze pred oči, da bismo kroz njih zajedničarili sa njihovom verom i hrabrošću i pronašli snagu u sopstvenim životnim iskušenjima.
- Jevanđeljski odlomak u kome Gospod Hristos zapoveda učenicima da ljube jedni druge podseća nas da kada iz ljubavi činimo sve u slavu Božju, postajemo sinovi i kćeri Božji i delujemo delo Božje - podsetio je episkop.
Vladika je istakao da je ljubav kakvu propoveda Crkva delanje na dobrobit drugih, bez dvosmislenih ciljeva ili koristi:
- To nije ugađanje ljudima, što bi bila zaprljana ljubav, niti ljubav zasnovana na poricanju istine. Najveća ljubav je položiti život za bližnje.
Upravo to su učinili kosovski mučenici, opredelivši srpski narod za Hrista i Carstvo Nebesko, rekao je valjevski arhijerej, naglašavajući da je Vidovdan kamen međaš srpske istorije i duhovni simbol svih srpskih vitezova.
Wikipedia/Boksi
Saborni hram Vaskrsenja Hrisovog u Valjevu
Porobljavanje tela i neosvojivost duše
Govoreći o iskušenjima i porobljavanju naroda, vladika Isihije istakao je da je neprijatelju najteže bilo da uzme dušu, odnosno pravoslavnu veru.
- Porobljavanje tela nije smrt, telo čovek može podneti, ali duša je neprocenjiva i nju može uzeti samo Bog, a od Njega se treba bojati jedino zato što je On ljubav - kazao je episkop.
- Sveti mučenici Kosovski i svi drugi imali su strah samo od Boga. Taj strah je savlađivao u njihovim podvizima sve zemaljske i duševne strahove. Zato su oni prepoznati od Crkve, objašnjeni nama u žitijima i istaknuti kao primeri da svoje strahove možemo i sami da obuzdamo, a svoju ljubav očistimo od svih pristrašća i, kao čistu i bogomdanu, uzvraćamo Bogu, ljubeći Njega i svoje bližnje - istakao je vladika valjevski..
Vera kao put do spasenja
Vladika je podsetio na istorijski izbor kneza Lazara, koji se nije odrekao svoje vere ni po cenu života, ističući da je u borbi za dušu naroda moguće samo trajno opredeljenje bez kompromisa. „Crkva nam podvige svetih mučenika predstavlja kao smernice za današnji život. Svaka nevolja treba da se posmatra kao zadatak i podvig, koji treba trpeti sa smirenjem“, poručio je Vladika Isihije.
Sećanje na junake i poruka za buduće generacije
Na kraju liturgije služen je pomen svim junacima koji su svoj život položili za slobodu otadžbine. Vladika je, blagosiljajući okupljene, čestitao Vidovdan i uz molitvu zamolio da podvig naših predaka ostane večna svetlost i vodič.
- Kada dođe do ispovedanja vere, nema kompromisa. Ili se vera odričemo ili ostajemo postojani, čak i ako to traži naše stradanje. Velika stradanja su zvezde koje nas vode, ali i mala i neupadljiva stradanja su značajna i njima treba pomagati - zaključio je episkop Isihije, pozivajući na unutrašnju borbu protiv strasti kao prvi korak ka pravdi i spasenju.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.