Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Na praznik Svetog velikomučenika Kneza Lazara i Svetih mučenika Kosovskih, u hramu Vaskrsenja Hristovog u Valjevu služena je svečana sveta liturgija koju je predvodio episkop valjevski Isihije. Uz episkopa, liturgijsko slavlje pratio je sveštenički zbor iz Valjeva, a liturgijsko pojanje izveli su horovi „Hadži Ruvim“ i „Emanuil“ pod dirigentskom palicom Milice Stepanović Baba-Milkić i Vanje Urošević. Po završetku liturgije služen je pomen svim borcima za slobodu od Kosovskog boja do danas, podsećajući na neprekinutu nit žrtve i ljubavi prema Otadžbini.
Vladika Isihije: Sveti mučenici kao putokazi u životu
U svojoj besedi, vladika Isihije naglasio je kako nam Crkva kroz podvige svetih mučenika stavlja putokaze pred oči, da bismo kroz njih zajedničarili sa njihovom verom i hrabrošću i pronašli snagu u sopstvenim životnim iskušenjima.
- Jevanđeljski odlomak u kome Gospod Hristos zapoveda učenicima da ljube jedni druge podseća nas da kada iz ljubavi činimo sve u slavu Božju, postajemo sinovi i kćeri Božji i delujemo delo Božje - podsetio je episkop.
Vladika je istakao da je ljubav kakvu propoveda Crkva delanje na dobrobit drugih, bez dvosmislenih ciljeva ili koristi:
- To nije ugađanje ljudima, što bi bila zaprljana ljubav, niti ljubav zasnovana na poricanju istine. Najveća ljubav je položiti život za bližnje.
Upravo to su učinili kosovski mučenici, opredelivši srpski narod za Hrista i Carstvo Nebesko, rekao je valjevski arhijerej, naglašavajući da je Vidovdan kamen međaš srpske istorije i duhovni simbol svih srpskih vitezova.
Wikipedia/Boksi
Saborni hram Vaskrsenja Hrisovog u Valjevu
Porobljavanje tela i neosvojivost duše
Govoreći o iskušenjima i porobljavanju naroda, vladika Isihije istakao je da je neprijatelju najteže bilo da uzme dušu, odnosno pravoslavnu veru.
- Porobljavanje tela nije smrt, telo čovek može podneti, ali duša je neprocenjiva i nju može uzeti samo Bog, a od Njega se treba bojati jedino zato što je On ljubav - kazao je episkop.
- Sveti mučenici Kosovski i svi drugi imali su strah samo od Boga. Taj strah je savlađivao u njihovim podvizima sve zemaljske i duševne strahove. Zato su oni prepoznati od Crkve, objašnjeni nama u žitijima i istaknuti kao primeri da svoje strahove možemo i sami da obuzdamo, a svoju ljubav očistimo od svih pristrašća i, kao čistu i bogomdanu, uzvraćamo Bogu, ljubeći Njega i svoje bližnje - istakao je vladika valjevski..
Vera kao put do spasenja
Vladika je podsetio na istorijski izbor kneza Lazara, koji se nije odrekao svoje vere ni po cenu života, ističući da je u borbi za dušu naroda moguće samo trajno opredeljenje bez kompromisa. „Crkva nam podvige svetih mučenika predstavlja kao smernice za današnji život. Svaka nevolja treba da se posmatra kao zadatak i podvig, koji treba trpeti sa smirenjem“, poručio je Vladika Isihije.
Sećanje na junake i poruka za buduće generacije
Na kraju liturgije služen je pomen svim junacima koji su svoj život položili za slobodu otadžbine. Vladika je, blagosiljajući okupljene, čestitao Vidovdan i uz molitvu zamolio da podvig naših predaka ostane večna svetlost i vodič.
- Kada dođe do ispovedanja vere, nema kompromisa. Ili se vera odričemo ili ostajemo postojani, čak i ako to traži naše stradanje. Velika stradanja su zvezde koje nas vode, ali i mala i neupadljiva stradanja su značajna i njima treba pomagati - zaključio je episkop Isihije, pozivajući na unutrašnju borbu protiv strasti kao prvi korak ka pravdi i spasenju.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Rođena u selu Selogražde kod Prizrena, mati Evgenija je ceo život posvetila manastirima i molitvi, ostavljajući neizbrisiv trag u Pokajnici i u srcima vernika.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.