ATAK NA SRPSKU PRAVOSLAVNU CRKVU NA SVETI DAN - VIDOVDAN: Informativna služba SPC oglasila se vanrednim saopštenjem povodom napada jačeg od svih prethodnih
Tanjug/Vladimir ŠporčićJerej Stevan Jovanović navodi da su dva glavna i sasvim opravdana razloga iz kojih srpska javnost očekuje veći društveni i javni angažman
Na dan kada crkveni velikodostojnici i vernici ujedinjeni u veri i molitvi obeležavaju praznik koji je posebno važan srpskom narodu ovaj hakerski atak predstavlja posebno svetogrđe i pokušaj narušavanja mira i duhovnosti.
Dok se arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i vernici Srpske pravoslavne crkve uz molitvu sećaju svetitelja kog danas praznujemo, dogodilo se veliko svetogrđe - napad na Crkvu. Informativna služba SPC je izdala vanredno saopštenje povodom hakerskog napada na svoj zvanični sajt.
- Srpska pravoslavna crkva obaveštava javnost da je u toku snažan hakerski napad na sajt Informativne službe SPC. Iako napadi na najvažnije crkveno glasilo nisu neuobičajeni i dešavaju se na velike pravoslavne praznike, trenutni napad je mnogo snažniji i dolazi sa više strana - navodi se u saopštenju.
- Sve dok crkvene i javne službe ne osujete napade i ne stave zvanični sajt Informativne službe SPC u funkciju, obaveštavamo javnost da će sve aktuelne i bitne informacije biti objavljivane putem zvanične Fejsbuk stranice Njegove svetosti patrijarha "Patrijarh srpski Porfirije" i zvaničnog X naloga Informativne službe - stoji dalje u saopštenju.
Printscreen/YouTube
SPC i njeni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika kneza Lazara, praznik u narodu poznatiji kao Vidovdan
O hakerskom napadu informisane su sve nadležne institucije koje ulažu vanredne napore i preduzimaju sve mere iz svoje nadležnosti da bi zvanično glasilo SPC što pre bilo osposobljeno.
- Obaveštavamo javnost da su o hakerskom napadu informisani svi nadležni crkveni i državni organi koji su preduzeli sve mere iz svoje nadležnosti kako bi zvanično glasilo Srpske Pravoslavne Crkve što pre bilo osposobljeno - navodi se na kraju saopštenja.
U danima kada crkva i njeni vernici ujedinjeni u veri obeležavaju Vidovdan, praznik koji je posebno važan srpskom narodu, ovaj napad predstavlja pokušaj narušavanja mira i duhovnosti koji su duboko ukorenjeni u tradiciji i veri našeg naroda. Ostajemo u molitvi i veri, sa nadom da će se zvanični sajt SPC uskoro ponovo osposobiti, te da ćemo svi zajedno nastaviti da slavimo našu veru i tradiciju, nepokolebljivi pred iskušenjima koja nas snalaze.
Na današnji praznik podsećamo se na herojsku žrtvu Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju 1389. godine. Vidovdan se obeležava uz pomen svim postradalima koji su dali svoje živote za slobodu našeg naroda, kao i na izuzetnu duhovnu snagu i veru koje su očuvale srpski identitet kroz vekove.
Dok kroz molitve i sećanja na Boj na Kosovu slavimo hrabrost i veru naših predaka, podsećajući se na njihov neprolazni značaj za našu istoriju i identitet, Vidovdan i Sveti prorok Amos ostaju trajni simboli borbe, vere i nade.
U srednjem veku, Srbi su visoko poštovali ovog svetitelja, o čemu svedoči njegovo pominjanje u Miroslavljevom jevanđelju. Međutim, početkom 15. veka, njegov kult počinje da slabi, jer se u srpskim tipicima tada pojavljuje spomen na pogibiju Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju.
Na Vidovdan, sećamo se trenutka kada je knez Lazar sa svojim vojnicima primio svetu tajnu pričesti u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatoj kao Lazarica, koju je podigao kao pridvornu crkvu u znak zahvalnosti Gospodu koji je njemu i kneginji Milici uslišio molitve da dobiju sina, naslednika krune.
Na dan kada slavimo Svetog mučenika kneza Lazara, poglavar SPC je uz sasluživanje arhijereja i sveštenstva služio liturgiju u crkvi koja je posvećena upravo ovom svetitelju, a nalazi se u spomen-hramu utemeljitelja svetosavlja.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Posle liturgije u Crkvi Svetog mučenika kneza Lazara u kripti hrama Svetog Save, reči poglavara SPC ispunjene verom i ljubavlju, osnažile su duh sabranih vernika i podsetile ih na vrednosti koje treba negovati i slediti u svakodnevnom životu.
Njegova Svetosti Patrijarh srpski g. Porfirije održao je besedu na Svetoj liturgiji koju je služio u crkvi Svete Trojice u Ripnju na Cveti ove godine. Tom prilikom kršteno je zajedno nekoliko desetine dece iz ovog kraja. Patrijarh Profirije je istakao da se po Božjoj promisli za duhovni život rađamo u svetoj tajni krštenja i da je to jednako važno kao i samo rođenje.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.