POSLE LITURGIJE I PARASTOSA U LAZARICI, SLAVEĆI KOSOVSKE JUNAKE MITROPOLIT DAVID PORUČIO: Kada služimo Bogu i jedni drugima, kroz naše biće struji sila istorije celog naroda
Vladika kruševački David služio je svetu liturgiju, dok mu je sasluživalo brojno sveštenstvo iz više eparhija, a horovi i bogoslovi svojim pojanjima ulepšali proslavu. Litija do Trga kosovskih junaka i kulturno-umetnički program folklornog ansambla iz Australije obeležili su ovaj dan duboke duhovnosti i zajedništva.
Vidovdan, u veličanstvenom ambijentu crkve Lazarica u Kruševcu, održana je sveta liturgija koju je služio mitropolit kruševački David uz sasluživanje mnogobrojnih sveštenika iz eparhija Kruševačke, Budimljansko-nikšićke, Braničevske i Australijsko-novozelandske, kao i sveštenstvom koje služi pri Vojsci Srbije. Ovo svečano bogosluženje ispunjeno molitvom i pojanjem Crkvenog hora Sveti knez Lazar, Dečijeg hora Lazarice, sestrinstva manastira Kovilje, te bogoslova Eparhije kruševačke, osvetlilo je duhovnu dimenziju ovog značajnog dana.
SPC / Eparhija kruševačka
Mitropolit kruševački David sa sveštenstvom
Pre čitanja svetog Jevanđelja, mitropolit David je dao blagoslov za čin rukopoloženja đakona Nenada Matića u čin protođakona, simbolično osnažujući sveštenički kadar i jačajući zajedništvo vernika. Po završetku liturgije, služen je parastos svim vojskovođama i vojnicima, kao i nevinima koji su postradali za veru, krst časni i otačastvo. Mitropolit David je u svom obraćanju istakao blagoslov služenja naroda, naglašavajući da kroz naše biće, kada služimo Bogu i jedni drugima, struji sila istorije celog naroda.
SPC / Eparhija kruševačka
Folklorni ansambl iz Australije ispred Lazarice
Litija, tradicionalno predvođena mitropolitom Davidom, krenula je od Lazarica ka Trgu kosovskih junaka. U ovom svečanom molitvenom hodu učestvovali su ministar odbrane Bratislav Gašić, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović, gradonačelnik Kruševca Ivan Manojlović, kao i brojni predstavnici državnih institucija, simbolizujući jedinstvo naroda u duhovnosti i sećanju na prošlost.
Proslavu je ulepšao i kulturno-umetnički program folklornog ansambla iz Australije, čiji je nastup doneo duh tradicije i umetnosti iz dalekih krajeva, podsećajući na širinu i snagu srpske kulture koja povezuje sve generacije i kontinente. Na Vidovdan, dan molitve i sećanja, Crkva Lazarica u Kruševcu postala je epicentar duhovnog zajedništva, slanja moćne poruke mira i vere u budućnost.
Dok se porodični razgovori sve češće svode na obaveze i ekran, jedna pouka starca Pajsija Svetogorca otvara pitanje koje mnogi izbegavaju: šta ostaje od vere kada se prestane živeti, prenositi i ponavljati u svakodnevici?
Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na Vidovdan, sećamo se trenutka kada je knez Lazar sa svojim vojnicima primio svetu tajnu pričesti u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatoj kao Lazarica, koju je podigao kao pridvornu crkvu u znak zahvalnosti Gospodu koji je njemu i kneginji Milici uslišio molitve da dobiju sina, naslednika krune.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Posle liturgije u Crkvi Svetog mučenika kneza Lazara u kripti hrama Svetog Save, reči poglavara SPC ispunjene verom i ljubavlju, osnažile su duh sabranih vernika i podsetile ih na vrednosti koje treba negovati i slediti u svakodnevnom životu.
Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je patrijarhu moskovskom i cele Rusije toplu čestitku povodom imendana, poželeo mu mudrost, snagu i Božji blagoslov i podsetio na značaj Svetog Kirila za duhovni život slovenskih naroda.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Patrijarh moskovski i sve Rusije poručio je da sveta braća Slovenima nisu donela samo pismo, već dostojanstvo, kulturu i mogućnost da Hrista čuju na svom jeziku u vreme kada su ih mnogi smatrali ljudima drugog reda.
Crkva Hrista Kralja u Morzmahejmu sada menja svoju namenu, dok prodaja ovog objekta otvara pitanje šta se dešava sa građevinama koje gube svoju prvobitnu ulogu i sve teže nalaze novu funkciju u lokalnim zajednicama.