ShutterstockU Izniku su sačuvane zidine iz drevne Nikeje
Poglavar katoličke crkve izjavio je da ova poseta ima za cilj da ojača veze između katoličke i pravoslavne crkve i pozvao istočne pravoslavce da svojim molitvama podrže jubilarnu godinu, ističući put ljubavi, dijaloga, pomirenja i milosrđa kao put Gospoda.
Papa Franja izrazio je duboku želju da poseti oblast Nikeje povodom obeležavanja 1.700 godina od Prvog vaseljenskog sabora iz 325. godine.
- To je putovanje koje svim srcem želim da obavim - istakao je papa tokom susreta sa delegacijom Vaseljenske patrijaršije iz Istanbula, koja se zatekla u Rimu povodom praznika svetih Petra i Pavla, osnivača rimske Crkve.
Shutterstock
Oblast drevne Nikeje u kojoj se održao Prvi vaseljenski sabor, današnji Iznik u Turskoj
Ova poseta ima posebno značajnu dimenziju s obzirom na tradicionalne uzvratne posete između katoličke crkve i Carigradske patrijaršije. “Vatikan njuz” prenosi da delegacija katoličke crkve svake godine odlazi u Istanbul na praznik Svetog Andrije, kojeg tradicija smatra osnivačem crkve u Carigradu.
Papa Franja je u svom obraćanju naglasio „duboke veze” koje povezuju dve crkve, kao i „čvrstu rešenost da zajedno napredujemo” ka obnavljanju jedinstva među njima.
- Dijalog između naših crkava ne predstavlja rizik za integritet vere, nego je neophodnost koja proizilazi iz naše vernosti Gospodu, koja nas vodi ka celovitoj istini kroz razmenu darova i pod rukovodstvom Duha Svetog - poručio je papa, prenosi Tanjug.
Shutterstock
Papa Franja
Osim toga, papa je pozvao istočne pravoslavne crkve da svojim molitvama prate i podrže predstojeću svetu godinu, napominjući da je put Gospoda uvek put ljubavi, pomirenja i milosrđa. Ovaj apel odražava Papinu viziju o jedinstvu i duhovnom bratstvu među hrišćanima, pozivajući sve vernike da se ujedine u molitvi i zajedničkim naporima ka duhovnom blagostanju.
Shutterstock
U Izniku su sačuvane zidine iz drevne Nikeje
Podsećajući na svoje brojne susrete sa aktuelnim vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem I, papa Franja je posebno izdvojio njihov susret u Jerusalimu 2014. godine, koji je obeležio 50. godišnjicu istorijskog susreta između pape Svetog Pavla VI i patrijarha Atinagore.
Ova planirana poseta Nikeji ima za cilj ne samo da obeleži važnu istorijsku godišnjicu, već i da osnaži veze među hrišćanskim crkvama, podstičući dijalog i zajedništvo u duhu ljubavi, pomirenja i milosrđa.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok raste briga za zdravstveno stanje pape Franje, Vatikan već razmatra scenarije za izbor novog pape. Međutim, ono što je vekovima funkcionisalo, sada je pod znakom pitanja.
Portparol Mateo Bruni obavestio je novinare u Medijskom odeljenju Svete Stolice o zdravstvenom stanju pape, hospitalizovanog u rimskoj poliklinici zbog infekcije disajnih puteva.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.