Tanjug/AP Photo/Gregorio BorgiaVernbici ispred bolnice u kojoj je papa
U svojoj poruci Angelus, papa Franja je ponovio poziv za mir u svetskim ratnim zonama.
Zdravstveno stanje pape Franje danas je stabilno ali je i dalje složeno, potvrdili su za agenciju ANSA izvori iz Vatikana.
Izvori iz Vatikana su naveli i da vatikanska pres služba neće danas objaviti zvanične podatke o stanju pape Franje (88), koji se 25 dana leči u rimskoj bolnici Đemeli od obostrane upale pluća.
U svojoj poruci Angelus, papa Franja je ponovio poziv za mir u svetskim ratnim zonama.
- Ohrabrujem vas da unapredite socijalnu zaštitu majčinstva i prihvatanje ljudskog života u svim njegovim fazama - rekao je papa Franja u poruci koju je u njegovo ime preneo državni sekretar Vatikana, kardinal Pjetro Parolin, prenela je ANSA.
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini
Vernici ispred bolnice u kojoj je papa
Ranije juče je vatikanska pres služba saopštila da je papa nastavio terapiju, koja se rotira između neinvazivnih mehaničkih ventilacija noću i terapija kiseonikom tokom dana.
Papa Franja se nalazi u bolnici od 14. februara, a njegovo stanje se menja iz dana u dan, dok Vatikan javnost redovno obaveštava o tome kako se poglavar Rimokatoličke crkve oseća.
S obzirom na to da je papa Franja u bolnici već duže vreme, u Vatikanu raspravljaju o mogućim scenarijima za skoru budućnost.
Katolička novinska agencija KNA prenosi neke od tih scenarija, a ukoliko želite da saznate više o 3 scenarija u Vatikanu, nakon što je papa hospitalizovan pročitajte u odvojenom tekstu.
Portparol Mateo Bruni obavestio je novinare u Medijskom odeljenju Svete Stolice o zdravstvenom stanju pape, hospitalizovanog u rimskoj poliklinici zbog infekcije disajnih puteva.
Papa Franja je u bolnici u kritičnom stanju, zbog čega su pokrenute pripreme za njegovu sahranu. Neke vatikanske tradicije datiraju još iz vremena starog Rima.
Lekari su izvadili velike količine sluzi koja se nakupila u plućima Svetog Oca i obavili dve bronhoskopije, tokom kojih su koristili kameru kako bi uklonili tečnost iz njegovih disajnih puteva.
Dok raste briga za zdravstveno stanje pape Franje, Vatikan već razmatra scenarije za izbor novog pape. Međutim, ono što je vekovima funkcionisalo, sada je pod znakom pitanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Ksenofonta i Mariju po starom kalendaru i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Jeronima Emilijanija, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U jednoj od svojih pouka, svetogorski starac objašnjava zašto diplomirani bogoslovi, bez iskustva molitve i života, više zbunjuju nego što preobražavaju vernike - i kako jedan pravi jerej menja sve u svojoj parohiji.
Koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objašnjava kako pokušaji brisanja crkvene tradicije otkrivaju sukob između iskonskih vrednosti i kvazi „napretka“.
Prepodobni Varsanufije Veliki i Jovan Prorok nisu odobravali strast, ali nisu ni osuđivali čoveka - njihova poruka iz 6. veka razbija današnje krajnosti i otkriva put o kome se retko govori.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Jedna jevanđeljska misao, u tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, postaje merilo unutrašnje iskrenosti i granica između ispovedanja i formalnosti.