U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na mestu gde je vekovima utisnuta zavetna molitva srpskog naroda, u crkvi Lazarici u Kruševcu, obeležen je Vidovdan – praznik sećanja, zaveta i vere. Svetu liturgiju služili su mitropolit kruševački David i episkop lipljanski i vojni Dositej, sabravši mnogobrojni verni narod.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgiju su sližili vladika kruševački David i vladika lipljanski i vojni Dositej
Liturgija u crkvi iz koje je knez Lazar krenuo u boj
Poseban duhovni značaj Vidovdana u Kruševcu ogleda se u činjenici da je upravo iz ove crkve knez Lazar krenuo u boj na Kosovo. Crkva Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatija kao Lazarica, podignuta je između 1377. i 1380. godine kao znak zahvalnosti Bogu, a posvećena je zaštitniku dinastije Nemanjića.
– Baš s ovog mesta knez Lazar je sa vojskom krenuo u boj na Kosovo. Ovde na dvoru bila je kneževa večera sa vojskovođama. U ovoj crkvi se vojska pričestila, veliki knez se pomolio pred ikonom Bogorodice, koja se danas čuva u Hilandaru, a u našoj crkvi je kopija izrađena u Rusiji. Odavde se uoči Vidovdana na konjima krenulo u slavu – podsetio je ranije za medije starešina hrama, jerej Željko Marković.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Ikona Svetog kneza Lazara
Pomen svim vojnicima od Kosova do danas
Nakon liturgije usledio je pomen svim vojskovođama i vojnicima postradalim od Kosovskog boja do današnjih dana, u znak zahvalnosti i molitvenog sećanja na njihovu žrtvu.
Litija do Spomenika kosovskim junacima
Vidovdanska svečanost nastavila se litijom od crkve Lazarice do Spomenika kosovskim junacima, predvođenom arhijerejima, monahom Teodosijem iz manastira Hilandara, ministrom odbrane Bratislavom Gašićem, gradonačelnikom Kruševca Ivanom Manojlovićem i okupljenim narodom.
Vidovdan u Kruševcu svake godine podseća da je Lazarica mnogo više od istorijske građevine – ona je živi spomenik zaveta kneza Lazara, njegove vojske i celog naroda, u kojoj je pričešće pred polazak u boj postalo zalog večnosti i nadanja u Carstvo nebesko.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.