U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na mestu gde je vekovima utisnuta zavetna molitva srpskog naroda, u crkvi Lazarici u Kruševcu, obeležen je Vidovdan – praznik sećanja, zaveta i vere. Svetu liturgiju služili su mitropolit kruševački David i episkop lipljanski i vojni Dositej, sabravši mnogobrojni verni narod.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgiju su sližili vladika kruševački David i vladika lipljanski i vojni Dositej
Liturgija u crkvi iz koje je knez Lazar krenuo u boj
Poseban duhovni značaj Vidovdana u Kruševcu ogleda se u činjenici da je upravo iz ove crkve knez Lazar krenuo u boj na Kosovo. Crkva Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatija kao Lazarica, podignuta je između 1377. i 1380. godine kao znak zahvalnosti Bogu, a posvećena je zaštitniku dinastije Nemanjića.
– Baš s ovog mesta knez Lazar je sa vojskom krenuo u boj na Kosovo. Ovde na dvoru bila je kneževa večera sa vojskovođama. U ovoj crkvi se vojska pričestila, veliki knez se pomolio pred ikonom Bogorodice, koja se danas čuva u Hilandaru, a u našoj crkvi je kopija izrađena u Rusiji. Odavde se uoči Vidovdana na konjima krenulo u slavu – podsetio je ranije za medije starešina hrama, jerej Željko Marković.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Ikona Svetog kneza Lazara
Pomen svim vojnicima od Kosova do danas
Nakon liturgije usledio je pomen svim vojskovođama i vojnicima postradalim od Kosovskog boja do današnjih dana, u znak zahvalnosti i molitvenog sećanja na njihovu žrtvu.
Litija do Spomenika kosovskim junacima
Vidovdanska svečanost nastavila se litijom od crkve Lazarice do Spomenika kosovskim junacima, predvođenom arhijerejima, monahom Teodosijem iz manastira Hilandara, ministrom odbrane Bratislavom Gašićem, gradonačelnikom Kruševca Ivanom Manojlovićem i okupljenim narodom.
Vidovdan u Kruševcu svake godine podseća da je Lazarica mnogo više od istorijske građevine – ona je živi spomenik zaveta kneza Lazara, njegove vojske i celog naroda, u kojoj je pričešće pred polazak u boj postalo zalog večnosti i nadanja u Carstvo nebesko.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.