Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
U manastiru Ravanici, zadužbini svetog kneza Lazara, svečano je obeležen Vidovdan, praznik koji kroz vekove sabira srpski narod oko kosovskog zaveta – zaveta vere, ljubavi i žrtve. Pred moštima svetog kneza liturgiju je služio patrijarh srpski Porfirije, koji je vernicima uputio snažnu duhovnu poruku o pravom značenju kosovskog zaveta.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Prazničnu liturgiju služio je patrijarh Porfirije uz sasluženje više arijereja Srpske pravoslavne crkve
Praznično sabranje započelo je parastosom svim postradalim junacima od Kosovskog boja do danas, koji je služio mitropolit braničevski Ignatije. Potom je svetu liturgiju, uz sasluženje mitropolita Ignatija, Jovana i Arsenija, predvodio patrijarh Porfirije, obraćajući se okupljenima rečima koje su duboko odjeknule u srcima vernih:
Foto: preuzeto sa spc.rs
Centralno obeležavanje Vidovdana u manastiru Ravanica
– Mi smo ovde došli ne samo da bismo se poklonili moštima svetitelja, nego smo došli ovde u Ravanicu i zbog toga da pored njega pokažemo da smo naslednici onog zaveta za koji se on opredelio, a mi ga zovemo kosovski zavet, koji za nas niukom slučaju ne može biti i nije mit. Zašto? Zato što za onoga koji je u zajednici sa Hristom, koji pripada crkvi njegovoj, koji je u zajednici sa onima koji su kršteni u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, kosovski zavet je projava, potvrda i veza sa Novim zavetom, a u središtu Novog zaveta stoji svetost – rekao je patrijarh Porfirije.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vernici celivaju mošti Svetog kneza Lazara
On je podsetio da se sveti knez Lazar pričestio sa svojim vojnicima pre boja, znajući da ne ide da bi osvojio slavu ovoga sveta, već da bi spasao dušu i bio spasen Hristovom ljubavlju.
Tokom celog dana verni narod je sa molitvom i tihom radošću prilazio kivotu svetog kneza Lazara, dok su pored moštiju počasnu stražu davali pitomci Vojne akademije i studenti Kriminalističko-policijskog univerziteta. Vidovdanskim svečanostima, koje su započele svečanom akademijom i kulturno-umetničkim programom uoči praznika, prisustvovali su i ministri Milica Đurđević Stamenkovski i Nenad Popović.
Ravanica je i ovog Vidovdana svedočila istini reči patrijarha Porfirija – da kosovski zavet nije samo prošlost, već poziv svakom čoveku na svetost, smirenje i ljubav koja spasava.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Sveti Jovan Kronštatski još pre više od jednog veka opisao je zamku koja danas određuje jutra miliona ljudi - od prvog pogleda u ekran do osećaja teskobe, umora i unutrašnje praznine koja nas prati tokom celog dana.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od Ravanice do Gračanice, od Hrama Svetog Save do srpskih crkava u Americi i Kanadi, praznična obeležavanja podsećaju na kneza Lazara, Kosovo i večnu snagu narodne vere
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Tog 17. marta 2004. nasilje je prekinulo mir, spalilo domove i svetinje, a dok mnogi još nisu mogli da se vrate kući, snaga vere i sećanje opstaju kao jedini svetionik kroz tminu.
U atmosferi političkih pritisaka i snažnih medijskih kampanja polemika oko predstojatelja Srpske pravoslavne crkve uklapa se u širu borbu oko Kosova i Metohije, istorijskog pamćenja i duhovnog identiteta srpskog naroda.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Radnim delom Svetog arhijerejskog sabora predsedava patrijarh Porfirije, a arhijereji iz svih eparhija razmatraće ključna pitanja duhovnog, društvenog i misionarskog života Crkve u otadžbini i rasejanju.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.