Danas je velika slava: Obeležavamo Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija - Đurđic
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobnu Makrinu, vernici se sećaju i dvojice značajnih svetitelja – Stefana Lazarevića i kneginje Milice, čiji životi i dela i dalje inspirišu generacije.
Sveti Stefan, poznat i kao Stefan Visoki, rođen je 1377. u Kruševcu, kao sin Svetog kneza Lazara Hrebeljanovića i Svete kneginje Milice. Njegov otac knez Lazar postao je mučenik u boju na Kosovu, postavljajući temelj za Stefanovu budućnost kao despota srpskog.
Nakon preuzimanja vlasti 1389. Stefan je uspešno vodio srpski narod kroz teška vremena turskog ropstva. Njegova vladavina bila je obeležena mudrošću i hrabrošću, što ga je učinilo jednim od najvećih srpskih vladara i vojskovođa. Stefan je bio poznat po književnoj darovitosti, stvarajući dela koja i danas odišu duhovnošću i mudrošću.
Podigao je veličanstvene zadužbine, manastire Manasiju i Kalenić, koji i danas predstavljaju svedočanstvo njegove posvećenosti veri i narodu. Stefan je takođe bio poznat kao jedan od najboljih vitezova svog vremena, što je potvrđeno prilikom obnove viteškog reda Zmaja, gde je zauzimao drugo mesto, odmah iza mađarskog kralja Žigmunda.
Ovozemaljski život skončao je 1. avgusta 1427, a Srpska pravoslavna crkva ga je kanonizovala 1927, proglasivši ga svetiteljem koji se slavi 1. avgusta.
Kneginja Milica, rođena oko 1335, bila je žena kneza Lazara i majka despota Stefana. Kao potomak loze Nemanjića, Milica je od malih nogu bila uronjena u pravoslavnu veru i duhovnost. Udala se za kneza Lazara oko 1353. i tako postala kneginja Raške.
Nakon mučeničke smrti kneza Lazara na Kosovu Milica je preuzela vođstvo nad srpskim narodom, pokazujući izuzetnu mudrost i dar za diplomatiju. Njena misija kod sultana Bajazita 1398, zajedno sa monahinjom Jefimijom, bila je ključna za prenos moštiju Svete Petke iz Vidina u Beograd.
Kada je njen stariji sin Stefan odrastao i postao vladar, ona je mogla da napusti državne poslove. Otišla je s rođakom Jefimijom u Manastir Ljubostinju, koji je sama osnovala i u njemu se zamonašila pod monaškim imenom Evgenija.
Milica je takođe bila darovit pisac, a njena dela "Molitva matere" i "Udovstvu mojemu ženik" ostaju trajno svedočanstvo njene duhovnosti i mudrosti. Njeno književno nasleđe prenelo se na njenu decu, posebno na ćerku Jelenu Balšić i sina Stefana.
Upokojila se 11. novembra 1405, a Srpska pravoslavna crkva je slavi kao svetiteljku 1. avgusta pod monaškim imenom Sveta Evgenija.
Budi deo Religija.rs zajednice. Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem. Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku. Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu. Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline. Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane. Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.

Ovo gotovo niko ne radi na dan krsne slave, a trebalo bi: Otac Joil o velikoj grešci ljudi zbog koje slava gubi smisao
Danas je velika slava: Obeležavamo Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija - Đurđic
Ovo su tri stvari u životu, koje jednom kada odu, nikad se ne vraćaju: Sveti vladika Nikolaj o najvećim životnim vrednostima i onome što čovek nikad ne sme da izgubi!
Nismo ni svesni koliko smo grešni: Kompletan spisak grehova koje bi trebalo ispovediti, a ljudi ih smatraju nebitnim
Gledajući čudesa tokom njihovog stradanja, mnogi su prešli u hrišćanstvo: Danas su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima
Dobro vodite računa šta govorite svojoj deci: Starac Pajsije o rečima koji mogu vaše potomke doživotno da liše sreće
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
Na Vidovdan, sećamo se trenutka kada je knez Lazar sa svojim vojnicima primio svetu tajnu pričesti u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatoj kao Lazarica, koju je podigao kao pridvornu crkvu u znak zahvalnosti Gospodu koji je njemu i kneginji Milici uslišio molitve da dobiju sina, naslednika krune.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.