Na dan kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobnu Makrinu, vernici se sećaju i dvojice značajnih svetitelja – Stefana Lazarevića i kneginje Milice, čiji životi i dela i dalje inspirišu generacije.
Sveti Stefan, poznat i kao Stefan Visoki, rođen je 1377. u Kruševcu, kao sin Svetog kneza Lazara Hrebeljanovića i Svete kneginje Milice. Njegov otac knez Lazar postao je mučenik u boju na Kosovu, postavljajući temelj za Stefanovu budućnost kao despota srpskog.
Nakon preuzimanja vlasti 1389. Stefan je uspešno vodio srpski narod kroz teška vremena turskog ropstva. Njegova vladavina bila je obeležena mudrošću i hrabrošću, što ga je učinilo jednim od najvećih srpskih vladara i vojskovođa. Stefan je bio poznat po književnoj darovitosti, stvarajući dela koja i danas odišu duhovnošću i mudrošću.
Printscreen
Ikona Svetog despota Stefana
Podigao je veličanstvene zadužbine, manastire Manasiju i Kalenić, koji i danas predstavljaju svedočanstvo njegove posvećenosti veri i narodu. Stefan je takođe bio poznat kao jedan od najboljih vitezova svog vremena, što je potvrđeno prilikom obnove viteškog reda Zmaja, gde je zauzimao drugo mesto, odmah iza mađarskog kralja Žigmunda.
Ovozemaljski život skončao je 1. avgusta 1427, a Srpska pravoslavna crkva ga je kanonizovala 1927, proglasivši ga svetiteljem koji se slavi 1. avgusta.
Printscreen
Ikona Svete Evgenije - kneginje Milice
Kneginja Milica, rođena oko 1335, bila je žena kneza Lazara i majka despota Stefana. Kao potomak loze Nemanjića, Milica je od malih nogu bila uronjena u pravoslavnu veru i duhovnost. Udala se za kneza Lazara oko 1353. i tako postala kneginja Raške.
Nakon mučeničke smrti kneza Lazara na Kosovu Milica je preuzela vođstvo nad srpskim narodom, pokazujući izuzetnu mudrost i dar za diplomatiju. Njena misija kod sultana Bajazita 1398, zajedno sa monahinjom Jefimijom, bila je ključna za prenos moštiju Svete Petke iz Vidina u Beograd.
Kada je njen stariji sin Stefan odrastao i postao vladar, ona je mogla da napusti državne poslove. Otišla je s rođakom Jefimijom u Manastir Ljubostinju, koji je sama osnovala i u njemu se zamonašila pod monaškim imenom Evgenija.
Milica je takođe bila darovit pisac, a njena dela "Molitva matere" i "Udovstvu mojemu ženik" ostaju trajno svedočanstvo njene duhovnosti i mudrosti. Njeno književno nasleđe prenelo se na njenu decu, posebno na ćerku Jelenu Balšić i sina Stefana.
Upokojila se 11. novembra 1405, a Srpska pravoslavna crkva je slavi kao svetiteljku 1. avgusta pod monaškim imenom Sveta Evgenija.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Stihovi koje je iznedrio svetitelj, srednjovekovni srpski vladar Stefan Lazarević, predstavljaju jedinstveno poetsko delo koje spaja hrišćansku pobožnost, viteštvo i umetnost, noseći univerzalnu poruku o ljubavi, toleranciji i praštanju koja ostaje relevantna i u današnjem svetu.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.