"IZVINITE ŠTO ME TI VAŠI PROBLEMI NE INTERESUJU!" Otac Bojan o kolegi koji je šok-izjavom prodrmao parohijane - VREME JE DA SE PALI CRVENI ALARM!
Na kraju otac Bojan upozorava da stalno pucanje zbog sitnica ne može biti način života.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobnu Makrinu, vernici se sećaju i dvojice značajnih svetitelja – Stefana Lazarevića i kneginje Milice, čiji životi i dela i dalje inspirišu generacije.
Sveti Stefan, poznat i kao Stefan Visoki, rođen je 1377. u Kruševcu, kao sin Svetog kneza Lazara Hrebeljanovića i Svete kneginje Milice. Njegov otac knez Lazar postao je mučenik u boju na Kosovu, postavljajući temelj za Stefanovu budućnost kao despota srpskog.
Nakon preuzimanja vlasti 1389. Stefan je uspešno vodio srpski narod kroz teška vremena turskog ropstva. Njegova vladavina bila je obeležena mudrošću i hrabrošću, što ga je učinilo jednim od najvećih srpskih vladara i vojskovođa. Stefan je bio poznat po književnoj darovitosti, stvarajući dela koja i danas odišu duhovnošću i mudrošću.
Podigao je veličanstvene zadužbine, manastire Manasiju i Kalenić, koji i danas predstavljaju svedočanstvo njegove posvećenosti veri i narodu. Stefan je takođe bio poznat kao jedan od najboljih vitezova svog vremena, što je potvrđeno prilikom obnove viteškog reda Zmaja, gde je zauzimao drugo mesto, odmah iza mađarskog kralja Žigmunda.
Ovozemaljski život skončao je 1. avgusta 1427, a Srpska pravoslavna crkva ga je kanonizovala 1927, proglasivši ga svetiteljem koji se slavi 1. avgusta.
Kneginja Milica, rođena oko 1335, bila je žena kneza Lazara i majka despota Stefana. Kao potomak loze Nemanjića, Milica je od malih nogu bila uronjena u pravoslavnu veru i duhovnost. Udala se za kneza Lazara oko 1353. i tako postala kneginja Raške.
Nakon mučeničke smrti kneza Lazara na Kosovu Milica je preuzela vođstvo nad srpskim narodom, pokazujući izuzetnu mudrost i dar za diplomatiju. Njena misija kod sultana Bajazita 1398, zajedno sa monahinjom Jefimijom, bila je ključna za prenos moštiju Svete Petke iz Vidina u Beograd.
Kada je njen stariji sin Stefan odrastao i postao vladar, ona je mogla da napusti državne poslove. Otišla je s rođakom Jefimijom u Manastir Ljubostinju, koji je sama osnovala i u njemu se zamonašila pod monaškim imenom Evgenija.
Milica je takođe bila darovit pisac, a njena dela "Molitva matere" i "Udovstvu mojemu ženik" ostaju trajno svedočanstvo njene duhovnosti i mudrosti. Njeno književno nasleđe prenelo se na njenu decu, posebno na ćerku Jelenu Balšić i sina Stefana.
Upokojila se 11. novembra 1405, a Srpska pravoslavna crkva je slavi kao svetiteljku 1. avgusta pod monaškim imenom Sveta Evgenija.


Na Vidovdan, sećamo se trenutka kada je knez Lazar sa svojim vojnicima primio svetu tajnu pričesti u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatoj kao Lazarica, koju je podigao kao pridvornu crkvu u znak zahvalnosti Gospodu koji je njemu i kneginji Milici uslišio molitve da dobiju sina, naslednika krune.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 10. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 10. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.