Od prvog čuda Hrista u Kani Galilejskoj do kontinuiranih isceliteljskih dela u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, verski analitičar Predrag Đokić osvetljava duboke duhovne poruke i Božju milost koja ne poznaje granice.
U središtu hrišćanskog verovanja, čuda i isceljenja predstavljaju neodoljiva svedočanstva o Božjoj moći i ljubavi. Prvo čudo koje se pominje u Svetom pismu, ono koje je Hrist učinio na svadbi u Kani Galilejskoj, simbolizuje duboku poruku transformacije i preobražaja (Jovan 2:1-11). Na molbu Presvete Bogorodice, Hrist je vodu pretvorio u vino, otvarajući put za novi, duhovni život. Ovaj događaj ne samo da je pokazao njegovu božansku moć, već je i pozvao sve ljude na preporod i promenu duše, od smrtnosti ka besmrtnosti, od greha ka isceljenju.
Ova čudotvorna manifestacija nije samo istorijska činjenica, već i duhovni model za sve vekove koji su usledili. Verski analitičar Predrag Đokić naglašava da su čuda i isceljenja nerazdvojno povezani sa hrišćanstvom od njegovih prvih dana. Kako Đokić objašnjava:
- Gospod Isus Hrist, svojim blagoslovom, isceljivao je bolesne i patnike, a ta Božja blagodat, koja se izražava kroz čuda, nastavila je da se manifestuje u životima svetaca i posle njihovog upokojenja.
U kontekstu Srpske pravoslavne crkve, Đokić ističe da su čuda prisutna od njenog osnivanja:
- Sveti Sava, prvi srpski čudotvorac, isceljivao je ljude kako za života, tako i posle smrti. Ova čuda su ne samo svedočanstvo o njegovoj svetosti, već i znak Božje ljubavi koja ne poznaje granice - naglašava Đokić. On dodaje da prisustvo čuda među srpskim svetiteljima nije iznenađenje, čak ni za one van pravoslavne zajednice.
- To je po Božjoj milosti, jer Bog voli sve ljude i svi su pozvani da se kroz Hrista pridruže carstvu nebeskom - poručuje Đokić
FOTO: Srpski telegraf
Verski analitičar Predrag Đokić dalje naglašava da čuda i isceljenja u pravoslavlju predstavljaju mnogo više od manifestacije Božje moći. Ona su poziv na duhovno usmerenje i prenošenje Božje ljubavi širom sveta. Kroz ova božanska dela, vernici su pozvani da otvore svoja srca i prihvate večni život u Hristu, ne samo kao duhovni cilj, već i kao put do Božje neizmjerne ljubavi i blagodati.
Dnevni list Srpski Telegraf svojim čitaocima danas poklanja specijalni dodatak o velikim čudima svetaca i nepoznate priče iz srpskih manastira.
Brojna su čuda koja je donela ikona Bogorodice Trojeručice, od njenog nastanka do današnjih dana, a najveće je zabeležio Sveti Jovan Damaskin, kome je odsečena ruka isceljena dok se molio pred ovom relikvijom.
Monahinja ove svetinje nadomak Svilajnca pripoveda o brojnim čudima jedinstvene ikone, dara iz Rusije, na kojoj je Bogorodica prikazana bez Hrista, kao i više od 40 čestica mošti svetitelja koje imaju veliku moć
Starešina Hrama Svete Trojice u naselju Mudrakovac, protojerej Ivan Cvetković, ovu svetiteljku smatra zaštitnicom kruševačkog kraja i ističe da svakome ko se njoj molitveno obraća - ona preobilno daruje milost Božju.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.