Od prvog čuda Hrista u Kani Galilejskoj do kontinuiranih isceliteljskih dela u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, verski analitičar Predrag Đokić osvetljava duboke duhovne poruke i Božju milost koja ne poznaje granice.
U središtu hrišćanskog verovanja, čuda i isceljenja predstavljaju neodoljiva svedočanstva o Božjoj moći i ljubavi. Prvo čudo koje se pominje u Svetom pismu, ono koje je Hrist učinio na svadbi u Kani Galilejskoj, simbolizuje duboku poruku transformacije i preobražaja (Jovan 2:1-11). Na molbu Presvete Bogorodice, Hrist je vodu pretvorio u vino, otvarajući put za novi, duhovni život. Ovaj događaj ne samo da je pokazao njegovu božansku moć, već je i pozvao sve ljude na preporod i promenu duše, od smrtnosti ka besmrtnosti, od greha ka isceljenju.
Ova čudotvorna manifestacija nije samo istorijska činjenica, već i duhovni model za sve vekove koji su usledili. Verski analitičar Predrag Đokić naglašava da su čuda i isceljenja nerazdvojno povezani sa hrišćanstvom od njegovih prvih dana. Kako Đokić objašnjava:
- Gospod Isus Hrist, svojim blagoslovom, isceljivao je bolesne i patnike, a ta Božja blagodat, koja se izražava kroz čuda, nastavila je da se manifestuje u životima svetaca i posle njihovog upokojenja.
U kontekstu Srpske pravoslavne crkve, Đokić ističe da su čuda prisutna od njenog osnivanja:
- Sveti Sava, prvi srpski čudotvorac, isceljivao je ljude kako za života, tako i posle smrti. Ova čuda su ne samo svedočanstvo o njegovoj svetosti, već i znak Božje ljubavi koja ne poznaje granice - naglašava Đokić. On dodaje da prisustvo čuda među srpskim svetiteljima nije iznenađenje, čak ni za one van pravoslavne zajednice.
- To je po Božjoj milosti, jer Bog voli sve ljude i svi su pozvani da se kroz Hrista pridruže carstvu nebeskom - poručuje Đokić
FOTO: Srpski telegraf
Verski analitičar Predrag Đokić dalje naglašava da čuda i isceljenja u pravoslavlju predstavljaju mnogo više od manifestacije Božje moći. Ona su poziv na duhovno usmerenje i prenošenje Božje ljubavi širom sveta. Kroz ova božanska dela, vernici su pozvani da otvore svoja srca i prihvate večni život u Hristu, ne samo kao duhovni cilj, već i kao put do Božje neizmjerne ljubavi i blagodati.
Dnevni list Srpski Telegraf svojim čitaocima danas poklanja specijalni dodatak o velikim čudima svetaca i nepoznate priče iz srpskih manastira.
Brojna su čuda koja je donela ikona Bogorodice Trojeručice, od njenog nastanka do današnjih dana, a najveće je zabeležio Sveti Jovan Damaskin, kome je odsečena ruka isceljena dok se molio pred ovom relikvijom.
Monahinja ove svetinje nadomak Svilajnca pripoveda o brojnim čudima jedinstvene ikone, dara iz Rusije, na kojoj je Bogorodica prikazana bez Hrista, kao i više od 40 čestica mošti svetitelja koje imaju veliku moć
Starešina Hrama Svete Trojice u naselju Mudrakovac, protojerej Ivan Cvetković, ovu svetiteljku smatra zaštitnicom kruševačkog kraja i ističe da svakome ko se njoj molitveno obraća - ona preobilno daruje milost Božju.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.