Od prvog čuda Hrista u Kani Galilejskoj do kontinuiranih isceliteljskih dela u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, verski analitičar Predrag Đokić osvetljava duboke duhovne poruke i Božju milost koja ne poznaje granice.
U središtu hrišćanskog verovanja, čuda i isceljenja predstavljaju neodoljiva svedočanstva o Božjoj moći i ljubavi. Prvo čudo koje se pominje u Svetom pismu, ono koje je Hrist učinio na svadbi u Kani Galilejskoj, simbolizuje duboku poruku transformacije i preobražaja (Jovan 2:1-11). Na molbu Presvete Bogorodice, Hrist je vodu pretvorio u vino, otvarajući put za novi, duhovni život. Ovaj događaj ne samo da je pokazao njegovu božansku moć, već je i pozvao sve ljude na preporod i promenu duše, od smrtnosti ka besmrtnosti, od greha ka isceljenju.
Ova čudotvorna manifestacija nije samo istorijska činjenica, već i duhovni model za sve vekove koji su usledili. Verski analitičar Predrag Đokić naglašava da su čuda i isceljenja nerazdvojno povezani sa hrišćanstvom od njegovih prvih dana. Kako Đokić objašnjava:
- Gospod Isus Hrist, svojim blagoslovom, isceljivao je bolesne i patnike, a ta Božja blagodat, koja se izražava kroz čuda, nastavila je da se manifestuje u životima svetaca i posle njihovog upokojenja.
U kontekstu Srpske pravoslavne crkve, Đokić ističe da su čuda prisutna od njenog osnivanja:
- Sveti Sava, prvi srpski čudotvorac, isceljivao je ljude kako za života, tako i posle smrti. Ova čuda su ne samo svedočanstvo o njegovoj svetosti, već i znak Božje ljubavi koja ne poznaje granice - naglašava Đokić. On dodaje da prisustvo čuda među srpskim svetiteljima nije iznenađenje, čak ni za one van pravoslavne zajednice.
- To je po Božjoj milosti, jer Bog voli sve ljude i svi su pozvani da se kroz Hrista pridruže carstvu nebeskom - poručuje Đokić
FOTO: Srpski telegraf
Verski analitičar Predrag Đokić dalje naglašava da čuda i isceljenja u pravoslavlju predstavljaju mnogo više od manifestacije Božje moći. Ona su poziv na duhovno usmerenje i prenošenje Božje ljubavi širom sveta. Kroz ova božanska dela, vernici su pozvani da otvore svoja srca i prihvate večni život u Hristu, ne samo kao duhovni cilj, već i kao put do Božje neizmjerne ljubavi i blagodati.
Dnevni list Srpski Telegraf svojim čitaocima danas poklanja specijalni dodatak o velikim čudima svetaca i nepoznate priče iz srpskih manastira.
Brojna su čuda koja je donela ikona Bogorodice Trojeručice, od njenog nastanka do današnjih dana, a najveće je zabeležio Sveti Jovan Damaskin, kome je odsečena ruka isceljena dok se molio pred ovom relikvijom.
Monahinja ove svetinje nadomak Svilajnca pripoveda o brojnim čudima jedinstvene ikone, dara iz Rusije, na kojoj je Bogorodica prikazana bez Hrista, kao i više od 40 čestica mošti svetitelja koje imaju veliku moć
Starešina Hrama Svete Trojice u naselju Mudrakovac, protojerej Ivan Cvetković, ovu svetiteljku smatra zaštitnicom kruševačkog kraja i ističe da svakome ko se njoj molitveno obraća - ona preobilno daruje milost Božju.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Od čudesne zaštite manastira tokom rata do isceljenja neizlečivih bolesti: vernici iz svih krajeva sveta donose svoje molitve pred kivot svetitelja, svedočeći o moćima nevidljivih sila koje se očituju u njegovom prisustvu.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.