NJEGOVE REČI O POSTU SREDOM I PETKOM PRENOSE SE VEKOVIMA: SPC sutra slavi Svetog sveštenomučenika Doroteja
Njegove pouke ostale su sačuvane do danas kao podsetnik na značaj duhovne discipline i poslušnosti Crkvi.
Svetica koju danas proslavljamo podseća nas da, bez obzira na iskušenja i nepravde koje nas mogu snaći u životu, vera u Gospoda i postojanost u molitvi uvek donose duhovnu pobedu.
Danas, kada se pravoslavni vernici okupljaju u crkvama širom Srbije, Srpska pravoslavna crkva s posebnim duhovnim nadahnućem proslavlja Svetu prepodobnomučenicu Paraskevu, u narodu poznatiju kao Svetu Petku Rimljanku. Ovaj praznik, iako često zamenjen s drugim svetiteljkama koje nose ime Petka, obeležava se sa dubokim poštovanjem i sećanjem na svetiteljski život ove hrabre Božje sluškinje.
Rođena u Rimu, u vreme kada je hrišćanstvo bilo okrutno progonjeno, Sveta Petka Rimljanka od malih nogu bila je prožeta verom i ljubavlju prema Hristu. Učeći od svojih roditelja, ona je ne samo živela po Božjim zapovestima, već je i druge podsticala da slede istinski put vere. Kada je izgubila roditelje, sve svoje bogatstvo razdelila je siromašnima, a sama je izabrala put monaškog života.
Kao monahinja, Sveta Petka s još većom revnošću propovedala je svoju veru, iako je dobro znala da je to može koštati života. Njena odanost Hristu nije ostala neprimećena. Zlobni ljudi su je optužili pred carem Antoninom, a ona je, neustrašiva i postojana, odbila da se odrekne svoje vere.
Kada su je podvrgli surovim mukama, Bog je čudesno spasao. Usijan šlem, koji su joj stavili na glavu, nije je povredio, već ju je Gospod zaštitio i omogućio joj da nastavi svoj misionarski put.
Putovala je od grada do grada, neumorno šireći svetlost vere među neznabošcima. Iako je bila progonjena i mučena, čudesa koja je činila silom Božjom, ostavljala su dubok utisak na one koji su je slušali. Sveta Petka nije dozvolila da njen duh bude slomljen, čak ni pred najokrutnijim sudijama. Njena vera i molitve bile su njena jedina snaga i zaštita.
Na kraju, knez Tarasije je naložio da je pogube, ali ni tada njena smrt nije označila kraj njenog svetiteljskog dela. Njene svete mošti kasnije su prenete u Carigrad, gde su postale izvor utehe i isceljenja za mnoge vernike. Sveti život Svete Petke Rimljanke podseća nas da, bez obzira na iskušenja i nepravde koje nas mogu snaći, vera u Gospoda i postojanost u molitvi uvek donose duhovnu pobedu.

Put ovog ugodnika Božjeg od sluge razvratne bogatašice do mučenika za Hrista, prati priča o dubokom pokajanju, neverovatnoj vernosti i čudesnom spasenju, koja nas podseća na moć istinske ljubavi i vere.
Odanost Hristu spojila je ove ugodnike Božje u večnosti. Prolazeći kroz strašne muke i mučeničku smrt, uzdigli su se do svetosti, postavši simbol nepokolebljive vere i ljubavi.
Kao rimski vojvoda, još nekršten, predvodio je vojsku uz pomoć Hrista, podneo mučeništvo i ostavio neizbrisiv trag kroz vekove.
Zašto narod i mediji često mešaju avgustovski i oktobarski praznik, kakva je prava istorija i gde se zaista nalaze mošti ovih svetiteljki, otkrivaju protonamesnik Aleksandar R. Jevtić i protojerej Srećko Zečević.
Njegove pouke ostale su sačuvane do danas kao podsetnik na značaj duhovne discipline i poslušnosti Crkvi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mironosice Martu i Mariju po starom i Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svete Emilije de Vijal, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Obe su u miru skončale, ali se ne zna gde.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Reči Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjavaju kako čovek, oslanjajući se isključivo na sopstvenu procenu, može lako da previdi ono najvažnije i skrene sa pravog puta.
Probajjte recept monahinje Atanasije Rašić za mladi grašak, pročitajte molitvu Svetom arhanđelu Rafailu i kratku, ali duboku pouku Svetog Kozme Etolskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mironosice Martu i Mariju po starom i Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svete Emilije de Vijal, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.