Svetica koju danas proslavljamo podseća nas da, bez obzira na iskušenja i nepravde koje nas mogu snaći u životu, vera u Gospoda i postojanost u molitvi uvek donose duhovnu pobedu.
Danas, kada se pravoslavni vernici okupljaju u crkvama širom Srbije, Srpska pravoslavna crkva s posebnim duhovnim nadahnućem proslavlja Svetu prepodobnomučenicu Paraskevu, u narodu poznatiju kao Svetu Petku Rimljanku. Ovaj praznik, iako često zamenjen s drugim svetiteljkama koje nose ime Petka, obeležava se sa dubokim poštovanjem i sećanjem na svetiteljski život ove hrabre Božje sluškinje.
Rođena u Rimu, u vreme kada je hrišćanstvo bilo okrutno progonjeno, Sveta Petka Rimljanka od malih nogu bila je prožeta verom i ljubavlju prema Hristu. Učeći od svojih roditelja, ona je ne samo živela po Božjim zapovestima, već je i druge podsticala da slede istinski put vere. Kada je izgubila roditelje, sve svoje bogatstvo razdelila je siromašnima, a sama je izabrala put monaškog života.
Printscreen
Ikona Svete Petke Rimljanke
Kao monahinja, Sveta Petka s još većom revnošću propovedala je svoju veru, iako je dobro znala da je to može koštati života. Njena odanost Hristu nije ostala neprimećena. Zlobni ljudi su je optužili pred carem Antoninom, a ona je, neustrašiva i postojana, odbila da se odrekne svoje vere.
Kada su je podvrgli surovim mukama, Bog je čudesno spasao. Usijan šlem, koji su joj stavili na glavu, nije je povredio, već ju je Gospod zaštitio i omogućio joj da nastavi svoj misionarski put.
Putovala je od grada do grada, neumorno šireći svetlost vere među neznabošcima. Iako je bila progonjena i mučena, čudesa koja je činila silom Božjom, ostavljala su dubok utisak na one koji su je slušali. Sveta Petka nije dozvolila da njen duh bude slomljen, čak ni pred najokrutnijim sudijama. Njena vera i molitve bile su njena jedina snaga i zaštita.
Na kraju, knez Tarasije je naložio da je pogube, ali ni tada njena smrt nije označila kraj njenog svetiteljskog dela. Njene svete mošti kasnije su prenete u Carigrad, gde su postale izvor utehe i isceljenja za mnoge vernike. Sveti život Svete Petke Rimljanke podseća nas da, bez obzira na iskušenja i nepravde koje nas mogu snaći, vera u Gospoda i postojanost u molitvi uvek donose duhovnu pobedu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Put ovog ugodnika Božjeg od sluge razvratne bogatašice do mučenika za Hrista, prati priča o dubokom pokajanju, neverovatnoj vernosti i čudesnom spasenju, koja nas podseća na moć istinske ljubavi i vere.
Odanost Hristu spojila je ove ugodnike Božje u večnosti. Prolazeći kroz strašne muke i mučeničku smrt, uzdigli su se do svetosti, postavši simbol nepokolebljive vere i ljubavi.
Praznik posvećen ovom svecu podseća nas na snagu vere koja nadilazi zemaljske nevolje. Njegova čudotvorna dela privukla su mnoge veri Hristovoj, a njegova nepokolebljiva hrabrost i milosrđe ostaju večna inspiracija.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.