Svojom požrtvovanošću u veri i dobročinstvom, braća po krvi i po Hristu, iz starog Rima, zaslužili su venac večne slave od Gospoda, a njihovi podvizi i danas isceljuju dušu i telo.
Sveti mučenici i besrebrnjaci Kozma i Damjan, braća po telu, rođena u starom Rimu, ostavili su dubok trag u hrišćanskoj istoriji svojim bezgraničnim verovanjem i nesebičnim delovanjem. Vaspitani u hrišćanskoj pobožnosti, posvetili su svoj život isceljivanju bolesnih i potrebnih, bez materijalne nagrade, zbog čega su postali poznati kao besplatni lekari.
Kozma i Damjan su isceljivali svaku bolest, jer im je u svemu pomagala blagodat samoga Boga. Njihova jedina želja bila je da ljudi poveruju u Hrista. I zaista, ne samo u Rimu, već i u okolnim gradovima i selima, mnogi su se obraćali ka Hristu zahvaljujući njihovom radu. Pored isceljivanja, svetitelji su činili mnoge dobrote ljudima, izdašno deleći svoje veliko imanje siromašnima i nevoljnima.
Wikipedia
Ikona Svetih mučenika Kozme i Damjana
Njihova nesebičnost i vera izazvale su divljenje naroda, ali i zavist tadašnjih moćnika. Car Karin zatraži od svetih da prinesu žrtvu bogovima, na šta oni odgovoriše da prinosu svoje duše jedinom Bogu koji ih je izbavio od zamke đavola. Kada je Karin insistirao na žrtvovanju idolima pod pretnjom mučenja, sveti mu rekoše da će, radi sramote njegove, lice mu se izokrenuti. I odmah se lice Karinovo izmeni, pa narod, videvši čudo, povika: "Velik je Bog hrišćanski!"
Mnogi tada poverovaše u Hrista, uključujući i samog Karina, koji zamoli svetitelje da ga iscele. Svetitelji mu rekoše da, ako veruje svim srcem, Bog će ga isceliti. Karin gromkim glasom prizna veru u Hrista, i odmah se isceli, slaveći Boga zajedno sa narodom.
Međutim, zavist i zloba nisu prestale da prate svetitelje. Jedan čuveni lekar, kod koga su se Kozma i Damjan učili, iz ljubomore ih je podmuklo ubio. Tela stradalih svetaca ostala su skrivena, ali njihova slava i moć isceljenja nastavile su da žive u srcima vernika.
Sveti Kozma i Damjan završili su svoj zemaljski put mučeničkom smrću, zasluživši venac večne slave od Hrista Gospoda. Njihova vera i ljubav prema bližnjima ostaju večna inspiracija za sve nas, verne Hristove sledbenike. Ne treba ih mešati sa Svetim Kozmom i Damjanom iz Arabije, koje SPC praznuje 14. novembra.
Neka nam molitve svetih mučenika Kozme i Damjana uvek budu uteha i podstrek na putu hrišćanskog života, uvek se sećajući njihovih reči: "Sve vrši svemoguća sila jedinog istinitog Boga i Gospoda Isusa Hrista."
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Savu Stratilata po starom i Spomen pojave Časnog krsta u Jerusalimu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dujma Solinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Čovek koji se slučajno zatekao pored deponije reagovao je u presudnom trenutku i na taj način spasao dete, dok nadležni pokušavaju da razjasne okolnosti koje su dovele do ovog uznemirujućeg događaja.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Od čudesne zaštite manastira tokom rata do isceljenja neizlečivih bolesti: vernici iz svih krajeva sveta donose svoje molitve pred kivot svetitelja, svedočeći o moćima nevidljivih sila koje se očituju u njegovom prisustvu.
Priča o svetom Jakovu otkriva kako izgledaju trenuci kada se nebeska pomoć zaista i pojavi — i kako da i mi pozovemo svetitelje u pomoć kad nam najviše zatrebaju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Savu Stratilata po starom i Spomen pojave Časnog krsta u Jerusalimu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dujma Solinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.