Na dan mučeničkog stradanja ovog svetitelja i arhiđakona, sećamo se njegove neprolazne vere i molitvom prizivamo njegovu zaštitu nad svim vernicima.
Sveti mučenik i arhiđakon Evplo svedok je Hristove ljubavi i nepokolebljivosti u veri. U vreme cara Dioklecijana, kada je Crkva Hristova bila izložena neizrecivim stradanjima, Sveti Evplo se istakao svojom hrabrošću i nepokolebljivošću u ispovedanju vere. Optužen je da tajno okuplja hrišćane i da im čita iz svete knjige Jevanđelja, tog blagoslovenog izvora života koji vodi ka spasenju.
Izveden pred sud sa svetim Jevanđeljem okačenim o vrat, bio je bačen u tamnicu, gde je proveo sedam dana u postu i molitvi. I pored teških mučenja kojima je bio izložen, Sveti Evplo je ostao postojan. Kada su ga udarali gvozdenim motkama, on se sa smirenjem i verom obratio svom mučitelju: „Bezumniče, zar ne vidiš da su ove muke za mene kao paučina zbog Božje pomoći? Ako možeš, pronađi druge, ljuće, jer su ove kao igračka.“
Printscreen/Youtube/ Огњен Станковић
Ikona Svetog mučenika i arhiđakona Evploa
Pred licem smrti, na gubilištu, Sveti Evplo je poslednji put otvorio sveto Jevanđelje i čitao narodu reči života, privodeći mnoge duše Hristu. Njegova krv prolivena za veru postala je seme novih vernika, a njegovo stradanje za vekove zapisano u srcima pravoslavnih.
Godine 304, preselio se u Carstvo nebesko, dok njegove čudotvorne mošti počivaju u mestu Vico dela Batonia blizu Napulja, gde i danas svedoče o sili vere i ljubavi Božje. Današnji dan je prilika da se prisetimo njegove hrabrosti i nepokolebljive vere, moleći se da i mi, po njegovim molitvama, budemo osnaženi u našem hrišćanskom putu.
Odmah nakon praznika Silaska Svetog Duha na apostole, Duhovska sedmica donosi liturgijsko razrešenje i otvara vreme u kojem se naglasak sa odricanja premešta na zahvalnost, radost i praznični karakter.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Marcelina i Petra, mučenike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ovaj praznik nas podseća na silazak Svetog duha na apostole i na trenutak kada je, prema predanju, započeto širenje vere koje je oblikovalo temelje Crkve i njeno učenje o Svetoj Trojici.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak prve sedmice po Duhovima otvara se slika unutrašnje borbe između duha koji razara čovekov mir i Duha koji ga vraća smirenju, krotosti i njegovoj pravoj prirodi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Marcelina i Petra, mučenike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.