KAKO POMOĆI DETETU KOJE JE KRENULO STRANPUTICOM: Starac Pajsije kaže da roditelji nikad ne smeju uraditi ovu stvar
Pravoslavlje uči da čovek nikada nije izgubljen dokle god postoje ljubav i molitva.
Gospod vidi trud čoveka, njegovu borbu sa sobom i njegovu želju da živi po veri, i takav trud donosi duhovne plodove koji se često šire i na porodicu i na buduće naraštaje.
Božićni post je u toku i predstavlja jedno od najznačajnijih razdoblja u životu Crkve i vernika. Ovo vreme nije dato samo kao priprema za veliki praznik Rođenja Hristovog, već kao poziv čoveku da se zaustavi, sabere i zagleda u dubinu sopstvenog života. Dani posta podsećaju da čovek nije stvoren samo za prolazno i telesno, već za večnost, za zajednicu sa Bogom i bližnjima.
Post, ne samo ovaj, nego i svaki, u hrišćanskom i pravoslavnom predanju ima dubok i sveobuhvatan smisao. On se ne svodi isključivo na uzdržavanje od određene hrane, već predstavlja celovit duhovni podvig.
Postimo da bismo naučili da vladamo sobom, da bismo obuzdali strasti i očistili savest. Uzdržavanje od hrane prati uzdržavanje od rđavih misli, praznih reči, osuđivanja i gneva. Bez unutrašnje promene, svaki post ostaje samo spoljašnja forma.
Način na koji se posti određen je crkvenim pravilima, ali Bog ne gleda na post kao na skup ispunjenih pravila, već na stanje srca i čistoću savesti. Post koji je praćen smirenjem, iskrenošću i ljubavlju prema bližnjima biva ugodan Bogu.
Gospod vidi trud čoveka, njegovu borbu sa sobom i njegovu želju da živi po veri, i takav trud donosi duhovne plodove koji se često šire i na porodicu i na buduće naraštaje.
O toj dubokoj vezi između ličnog duhovnog podviga i Božijeg blagoslova svedoče i reči velikih duhovnih učitelja, koje i danas ostaju aktuelne.
Starac Lav Optinski je to, recimo, objasnio sledećim rečima:
"Ako budete čuvali savest čistu o praznicima, sredom i petkom, i ako se budete uzdržavali u postu, Gospod Bog, velikodušan i milostiv, će vas blagosloviti takvom decom, koja će vas tešiti svojim vrlinskim životom i koja će vam biti rukovoditelji ka budućem životu, što i vama želim da zadobijete".
Pravoslavlje uči da čovek nikada nije izgubljen dokle god postoje ljubav i molitva.
Crkva zato uvek poziva roditelje da budu svesni svoje odgovornosti, jer se duhovni put deteta velikim delom gradi kroz njihove odluke, reči i dela.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Pravoslavlje naglašava da roditelj treba da bude blizak detetu, ali ne i potčinjen.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Sveti Dimitrije rođen je u Solunu, u uglednoj i pobožnoj porodici.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Ne treba očajavati ako na Zadušnice ne možete da odete u crkvu i na grobove svojih najmilijih.
Markijan je bio čtec, a Martirije ipođakon, dok su obojica obavljala i dužnost notara, odnosno sekretara patrijarha.
Važno je znati da sveštenik ne bi trebalo da uslovljava molitvu određenom sumom novca.
Ja dobro znam da nema boljeg mesta, možda zvuči paradoksalno, od bolnice da bi čovek razumeo koliko smo upućeni jedni na druge, koliko smo potrebni jedni drugima, istakao je patrijarh.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Vera, molitva, post i življenje po Jevanđelju predstavljaju temelj na kojem se gradi dom ispunjen ljubavlju, slogom i međusobnim poštovanjem.
Post i uzdržanje zato nisu tek spoljašnja pravila niti prolazne duhovne vežbe, već put ka očuvanju unutrašnje ravnoteže, trezvenosti i duševnog mira.
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Ne treba očajavati ako na Zadušnice ne možete da odete u crkvu i na grobove svojih najmilijih.
Važno je znati da sveštenik ne bi trebalo da uslovljava molitvu određenom sumom novca.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Vest o njegovom upokojenju objavila je Parohija Svete Trojice u Roterdamu.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Markijan je bio čtec, a Martirije ipođakon, dok su obojica obavljala i dužnost notara, odnosno sekretara patrijarha.