Vernici i aktivisti zapalili su u moskovskoj svetinji simboličan broj sveća u znak sećanja na nerođene duše stradale kroz abortuse. Događaj je pokrenuo snažne emocije i još snažniji apel za zaštitu života.
U moskovskom hramu posvećenom prepodobnom Sergiju Radonješkom u Rogoškoj slobodi održan je dirljiv i značajan događaj u znak sećanja na nerođene duše. Više od 3.000 sveća zapaljeno je na posebno izrađenom podnom svećnjaku u obliku krsta, simbolizujući patnju i nadu za duhovni preporod.
Organizaciju ovog molitvenog sabranja predvodili su socijalna služba Centralnog vikarijata grada Moskve, humanitarna organizacija „Spasi život“, posvećena podršci trudnicama u kriznim situacijama, i Ruska zajednica.
Događaj je otpočeo pokloničkim molebanom Gospodu Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetim mučenicima, 14 hiljada mladenaca koje je Irod ubio u Vitlejemu radi Hrista. U atmosferi duboke molitve i iskrenog pokajanja, mnogi su pustili suze, osećajući teret greha koji opterećuje dušu.
Printscreen/Youtube/tvsoyuz
Sveće su zapaljene na posebno izrađenom podnom svećnjaku u obliku krsta
- Ovaj događaj je podsetnik na tragediju koju abortus ostavlja iza sebe, ne samo za majke, već i za čitavo društvo. Molitva nam daje nadu za milost Božiju i snagu da se izborimo za život - rekao je protojerej Aleksandar Mihejev, starešina hrama i odgovoran za socijalno služenje u Centralnom vikarijatu.
Prema zvaničnim podacima, u Rusiji je 2023. godine izvršeno 467.586 abortusa, što je manje u odnosu na prethodnu godinu, ali predstavnici Crkve i društva upozoravaju da je stvarni broj daleko veći. Kao odgovor na ovu krizu, Ruska pravoslavna crkva i brojne humanitarne organizacije otvorile su 86 utočišta za trudnice i majke sa decom, kao i 267 centara za humanitarnu pomoć, pružajući materijalnu i duhovnu podršku ženama koje se suočavaju sa teškim odlukama.
Printscreen/Youtube/tvsoyuz
Vernici i aktivisti su u hramu Svetog Sergija Radonješkog zapalili simboličan broj sveća u znak sećanja na nerođene
- Procene govore da se svakodnevno u Rusiji zbog abortusa izgubi oko 3.000 života. Ovaj strašni podatak nas obavezuje da činimo više kako bismo spasili svaki mogući život - istakla je Marija Studenikina, koordinatorka organizacije „Spasi život“.
Patrijarh Kiril je naglasio potrebu da se abortusi izbace iz liste usluga privatnih klinika i javnog zdravstvenog osiguranja.
- Ne smemo dopustiti da se na bolu žena i životima dece ostvaruje profit - poručio je on tokom svog obraćanja u Državnoj dumi na XI Božićnim parlamentarnim susretima.
Ruski pravoslavci i društveni aktivisti nastavljaju borbu za zakonodavne reforme koje će osnažiti zaštitu života od samog začeća. U planu je niz događaja i projekata koji će se tokom godine sprovesti kako bi se promovisala kultura života i smanjio broj abortusa.
Printscreen/Youtube/tvsoyuz
Protojerej Aleksandar Mihejev, starešina hrama i odgovoran za socijalno služenje u Centralnom vikarijatu
- Svaka sveća koju smo danas upalili jeste molitva za dušu nerođenog deteta i obećanje da ćemo nastaviti da se borimo za život - poručio je Jevgenij Česnokov, koordinator Ruske zajednice.
Ovaj događaj predstavlja poziv svim hrišćanima da se udruže u molitvi, ali i konkretnim delima, kako bi se zaustavila tragedija gubitka života nerođene dece. Neka svetlost ovih sveća osvetli put ka društvu koje slavi život, a ne smrt.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava zašto je pomoć drugima suština hrišćanskog života, kako prepoznati iskrenu potrebu i zašto su reči Svetog Jovana Zlatoustog i danas neprolazne – „Neka milostinja u tvojoj ruci orosi.“
Dok se pravoslavne zajednice suočavaju s izazovima očuvanja tradicije i duhovnog vođstva, godina koju smo započeli donosi ključne trenutke u odnosima među crkvama i s globalnim pitanjima koja oblikuju njihov uticaj i misiju.
Sveštenik Oliver Subotić navodi da svaka žena koja se sprema na abortus treba da razgovara sa sveštenikom svoje verske zajednice i da nakon toga donese tu odluku.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
U centralnoj sali „Manjež“ u Moskvi otvorена je jubileјna izložba koja kroz ikone, multimedijalne prikaze i istorijske dokumente ističe vekovnu tradiciјu dobrotvorstva, pozivaјući sve posetioce da istraže bogato kulturno i duhovno nasleđe pravoslavne Rusije.
Reči velike ruske svetiteljke zapisane su u njenom žitiju, a ono što je rekla pred smrt decenijama kasnije dobilo je potpuno novo značenje, kada su hiljade vernika počele da dolaze na mesto gde počivaju njene mošti.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.