Moć skromnosti i nepokolebljiva ljubav prema Gospodu i ljudima, kao i celokupno duhovno nasleđe jednog od najvećih ruskih svetitelja, inspirišu verni narod do današnjeg dana.
Srpska pravoslavna crkva 15. januara slavi Prepodobnog Serafima Sarovskog, jednog od najvećih podvižnika i čudotvoraca Rusije, čiji je život ispunjen ne samo molitvom i trudom, već i dubokom ljubavlju prema svakom čoveku, bez obzira na njegovu tugu ili nevolju.
Prepodobni Serafim, rođen kao Prohor 1. avgusta 1759. godine u Kursku, bio je sin imućnih roditelja, ali od samog početka svog života pokazivao je posebnu težnju ka duhovnom putovanju. U 17. godini, pod uticajem majčine molbe, odlučuje da se posveti monaštvu, što ga vodi najpre u Kijevsko-pečersku lavru, a potom, na savet starca Dositeja, u sarovsku pustinju. Ovdje započinje svoj duhovni podvig, povlačeći se u tišinu i molitveno tihovanje.
Printscreen
Ikona Prepodobnog Serafima Sarovskog
Život Prepodobnog Serafima bio je primer istrajnosti u veri, postu i molitvi. Sa velikim trudom i skromnošću, provodio je dane na granitnim kamenim podovima, moleći se iz dubine duše, izgovarajući carnikovoj molitvi: "Bože, milostiv budi meni grešnomu!" Hiljadu dana i noći u patnji i molitvi, tražeći unutrašnje prosvetljenje i duhovno isceljenje, on je primao Božje darove: prozorljivost, čudotvorstvo i isceljenje.
Njegove reči, sa jedinstvenom ljubavlju i snagom, dodirivale su srca svih koji su dolazili u njegovu blizinu, a mnogi su izlazili isceljeni, ne samo fizički, već i duhovno obnovljeni.
Serafim Sarovski bio je poznat po tome što je svaki dan primao gotovo dve hiljade posetilaca, pružajući im ne samo isceljenje tela, već i blagoslov, utehu i savete. Iako je bio obasjan Božjom blagodati, on je uvek ostajao skroman, nazivajući sebe "ubogim Serafimom", smatrajući da je svaki dan njegovog života bio poziv na služenje i ljubav prema drugima.
Danas, sećajući se njegovog svetog života, podsećamo se da je Prepodobni Serafim Sarovski završio svoj ovozemaljski put 1833. godine, klečeći pred ikonom Božje Majke "Umilenje", sa malim krstom na vratu i rukama prekrštenim na grudima.
U njegovoj smrti, kao i u njegovom životu, bio je primer istinske pokornosti i svetosti, koja je odjekivala kroz sve njegove podvige. I danas, on ostaje svetionik ljubavi, skromnosti i duhovne snage, pozivajući nas da u svakodnevnim iskušenjima uvereno idemo putem Božje blagodati i ne odustajemo od ljubavi prema svakom biću.
Skriven od sveta i ušuškan na vrhu nepristupačne krečnjačke stene, ovaj manastir vekovima predstavlja duhovno utočište monasima, simbolizujući pobedu tišine i vere nad prolaznošću sveta.
Da bi brže ozdravili, starac je savetovao da se ne žalimo na sudbinu, da ne odustanemo, već da izazove prihvatimo i onda ćeš tvoje ponašanje u životu, shvatiti kao istinski podvig.
U srcu mirnog beloruskog mesta, mali Mihailo je doživeo čudesno isceljenje kada je slučajno upao u izvor Svetog arhangela Mihaila, a njegova priča svedoči o nepresušnoj božanskoj blagodatnosti i zaštiti koju nosi poglavar nebeskih vojski.
Iza zavese nalazilo se najsvetije mesto drevnog Izrailja, u koje niko osim prvosveštenika nije imao pristup, a njegovo značenje vekovima kasnije dobilo je još dublji smisao u hrišćanstvu.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.