Skriven od sveta i ušuškan na vrhu nepristupačne krečnjačke stene, ovaj manastir vekovima predstavlja duhovno utočište monasima, simbolizujući pobedu tišine i vere nad prolaznošću sveta.
Visoko iznad gruzijske visoravni, poput vertikalnog prsta koji dodiruje nebo, stoji čudesni Katski stub – prirodni krečnjački monolit koji izaziva divljenje svojom surovom lepotom i mističnim duhom. Na ovom naizgled nedostižnom vrhu, koji se uzdiže na impresivnih 40 metara, smestio se manastir, oaza molitve i tišine, vekovima odvojen od užurbanog sveta ispod njega.
Manastir na Katskom stubu, kako je poznat širom sveta, jedno je od najneobičnijih svetih mesta na zemlji i predstavlja jedinstvenu tačku gde se divlja priroda susreće sa duhovnošću.
Shutterstock
Manastir se nalazi na vrhu krečnjačke stene visoke 40 metara
Priroda je ovde oblikovala stub koji deluje kao Božji oltar na nebu, a ljudska ruka je kroz vekove podigla malu crkvu na njegovom vrhu, pretvarajući ovo mesto u svetilište monaškog podviga. Veruje se da su hrišćanski asketi još od ranog srednjeg veka tražili utočište na ovoj samotnoj steni, nalazeći u njenoj izolaciji savršene uslove za molitvu i podvizništvo. Njihova želja da budu bliže Bogu, doslovno uzdignuti iznad svetovnih briga, stvorila je jedno od najizolovanijih manastira na svetu.
Prvi monasi počeli su da žive u crkvi u 10. i 11. veku, a živeli su na vrhu stuba. Danas gore nema monaha, idemo samo da se pomolimo, pa se vraćamo u manastir ispod - izjavio je za "CNN" otac Ilarion, iguman manastira koji se nalazi u podnožju Katskog stuba.
Shutterstock
U podnožju Katskog stuba nalazi se još jedan manastir
Mesto je prvi put priznato kao hrišćansko u šestom veku, kada je osnova stuba bila obeležena krstom - istakao je iguman Ilarion, dodajući da je kasnije dodata i crkva.
Crkvica koja se nalazi na vrhu posvećena je Svetom Maksimu Ispovedniku, a smatra se da je izgrađena u periodu između šestog i osmog veka. Uz nju, na vrhu ovog monolita nalaze se još tri pustinjačke kelije, kao i vinski podrum i pogrebna komora. Do crkve na vrhu Katskog stuba stiže se preko merdevina pričvršćenih za stenu.
Shutterstock
Do crkve na vrhu Katskog stuba stiže se preko merdevina pričvršćenih za stenu.
Međutim, priča o Katskom stubu nije samo drevna. Nakon što je vekovima bio napušten i zaboravljen, početkom 1990-ih godina, ovaj sveti stub ponovo je oživeo zahvaljujući monahu Maksimu Kavtaradzeu. Njegov hrabri povratak i odluka da se popne na stub kako bi obnovio manastir postali su simbol vernosti duhovnoj tradiciji. Monah Maksim živi na vrhu stuba, u maloj keliji izgrađenoj od kamena, provodeći dane u molitvi i tihovanju, daleko od modernog sveta.
Katski stub je oduvek bio dostupan samo muškarcima. Tokom vekovne istorije ove svetinje, ženama nikada nije bilo dozvoljeno da se popnu na vrh.
Patrijarh je doneo naredbu da samo monasi mogu da uđu u crkvu koja se nalazi na vrhu stuba. Dok on ne poništi tu naredbu, ne smemo puštati posetioce - izjavio je iguman Ilarion, napominjući da je zabranu patrijarh Gruzijske pravoslavne crkve Ilija II uveo još 2018. godine.
Iako je život na vrhu stuba sam po sebi podvig, penjanje i silazak sa stuba ne predstavljaju manji izazov. Metalne merdevine, koje se protežu uz vertikalni zid stene, jedini su put kojim monasi mogu pristupiti svetu ispod. Sam vrh stuba, s malom crkvom posvećenom Svetom Simeonu Stolpniku, ograničen je na monahe, dok posetioci mogu uživati u pogledu na ovaj veličanstveni prizor samo sa podnožja.
Shutterstock
Manastirska crkva posvećena je Svetom Maksimu Ispovedniku
Katski stub danas je više od arheološkog čuda ili turističke atrakcije. On predstavlja simbol nepokolebljive vere i duhovne hrabrosti. U svetu koji postaje sve bučniji i užurbaniji, Manastir Katski stub podseća nas na potrebu za tišinom, molitvom i unutrašnjim mirom – potrebama koje nikada ne izlaze iz mode, čak ni u doba modernih tehnologija.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Molitva - kao vid komunikacije sa Bogom, anđelima i svecima, naša je direktna linija sa nebom, bilo da smo srećni, tužni, u problemu ili nam je život ispunjen i sve ide kako treba.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.