OVE VAM ŽELJE BOG NIKAD NEĆE ISPUNITI, PA MAKAR MU SE I PO CEO DAN MOLILI: Otac Dejan o pitanju koje muči mnoge vernike
Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje.
Od listića palme se priprema čaj po posebnom receptu.
Malo ljudi zna da u Lavri Svetog Save Osvećenog, koja je smeštena između Vitlejema i Mrtvog mora, postoji posebna palma za koju se veruje da ima isceliteljsku moć i da pomaže ljudima u najtežim životnim situacijama.
Prema predanju koje se u manastiru čuva, ova palma je imala i ima čudotvornu ulogu - veruje se da je njeno dejstvo pomagalo u isceljenju teških bolesti, uključujući i rak, kao i da je pomaže bezdetnim parovima da dobiju decu.
U ranijim vremenima u Lavri je postojala jedna palma čiji su plodovi, prema predanju, imali isceliteljsko dejstvo u slučaju neplodnosti. Ljudi su dolazili sa verom, a mnogi parovi su, kako se veruje, nakon molitve i korišćenja ploda dobijali potomstvo.
Palma se, kako se navodi, osušila neposredno pre povratka moštiju Svetog Save u manastir 1965. godine. Nakon toga, poklonicima je kao blagoslov deljen po jedan osušeni komadić njenog stabla.
Zanimljivo je da je posle nekoliko godina iz njenog korena ponovo počela da niče mladica, a listovi nove palme se takođe smatraju blagoslovenim.
Od njih se priprema čaj po posebnom receptu i daje se bezdetnim roditeljima, uz post, molitvu i pokajanje, a prema verovanju mnogi od njih potom dobijaju decu.
Kako se koristi ova palma objasnio je otac Dejan Krstić jednoj vernici.
Naime, ona ga je pitala gde da nađe uputstvo za korišćenje palme Svetog Save Osvećenog.
- Moj brat i snaha nemaju dece, dobili su palmu Svetog Save od prijatelja. Žele da je koriste pravilno, ali nikako da nađu uputstvo.
Otac Dejan joj je odgovorio:
- Skraćeno, pravilo je sledeće: 40 dana posta i molitve uz rukovođenje duhovnika, po isteku tih dana ispovest i pričešće, a od listića palme se skuva jak čaj i supružnici ga popiju. Palmine listiće spaliti u kadionici ili zakopati na čistom mestu.
Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje. Crni barjak i crnina kad neko blizak umre predstavljaju znak tuge i poštovanja prema preminulom, ali spadaju u domen običaja. Plamen sveće podseća na svetlost Hristovu koja obasjava čovekov put, ali i na unutrašnju težnju svakog čoveka da se očisti, uzdigne i približi Bogu. Kako je objasnila vernica, ono što je videla na Ostrogu u nedelju pamtiće ceo život.

OVE VAM ŽELJE BOG NIKAD NEĆE ISPUNITI, PA MAKAR MU SE I PO CEO DAN MOLILI: Otac Dejan o pitanju koje muči mnoge vernike
ŠTA SA BARJAKOM I CRNINOM KAD PROĐE GODIŠNJICA: Sveštenik kaže da ih treba skloniti, a evo i gde i kako
SME LI SVEĆA KOJA SE UGASILA NA GROBU DA SE VRAĆA KUĆI? Sveštenik rešava jednu od najvećih nedoumica vernika
ZAŠTO SU U NEDELJU SVI KOJI SU SE NAŠLI NA OSTROGU - PLAKALI! Vernica o trenutku koji će pamtiti dok je živa!
Manje od godinu dana pošto je prošla kroz dvostruku mastektomiju nakon što je saznala da ima treći stadijum raka dojke, posle pregleda na PET skeniru, lekar joj je saopštio ono što niko ne želi da čuje.
Pouka velikog svetogorskog duhovnika otkriva da životinje, prema pravoslavnom učenju, ne reaguju samo na čovekove postupke, već osećaju ljubav, blagost i ono što čovek nosi duboko u sebi.
Mala Sofija boluje od malignog limfoma, a njen otac zahvalio je svima koji su stali uz njih. Iako je novac za lečenje obezbeđen, pred devojčicom je još jedna velika borba.
Šta donosi zakon koji uvodi nove mehanizme upravljanja kulturnim dobrima i zašto su u fokusu Atos, njegovi drevni manastiri, rukopisi i neprocenjive riznice.
Otac Hrizostom je naglasio da temelj svakodnevne molitve treba da budu reči kojima čovek traži Božiju milost, oproštaj grehova i spasenje, kako za sebe, tako i za svoje bližnje.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
Jednostavan obrok za post na vodi priprema se od sastojaka koje gotovo svi imaju kod kuće, a retko se pojavljuje na savremenim kulinarskim sajtovima.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.