OVAKO SE STIČE MIR U SRCU! Shijeromonah Mihail kaže da je suština u dve stvari, a jedna se tiče okoline!
Duhovni mir postao je retkost, gotovo privilegija koja izmiče većini ljudi.
Pogled koji je obojen sumnjom, osudom i nepoverenjem često ne govori toliko o onome koga gledamo, koliko o stanju sopstvenog srca.
Misao je tiha, ali snažna pokretačka sila čovekovog unutrašnjeg života. U pravoslavavlju, misli se ne posmatraju kao prolazne senke svesti, već kao duboki tokovi koji oblikuju srce, određuju pogled na svet i utiču na odnos čoveka prema Bogu i bližnjima.
Sveti oci su učili da je duhovni život pre svega borba na polju misli, jer se u njima rađa i dobro i zlo, i mir i nemir, i ljubav i osuda.
Čovek svakodnevno prima mnoštvo misli, ali nisu sve njegove. Neke dolaze iz spoljašnjeg sveta, neke iz navika i sećanja, a neke iz duhovnog stanja u kojem se nalazi. Pravoslavna asketska tradicija uči da misli treba ispitivati, a ne prihvatati ih nekritički. Čista misao vodi ka smirenju, dok nečista misao, čak i kada je prikrivena brigom ili navodnom pravednošću, može postati izvor nemira i razdora.
Snaga misli ogleda se i u tome kako posmatramo druge ljude. Pogled koji je obojen sumnjom, osudom i nepoverenjem često ne govori toliko o onome koga gledamo, koliko o stanju sopstvenog srca. Pravoslavno iskustvo nas podseća da se greh ne pobeđuje osuđivanjem drugoga, već preobražajem sebe. Kada se um čisti molitvom, pokajanjem i pažnjom prema sopstvenim slabostima, tada se i pogled na bližnjega menja.
O ovoj unutrašnjoj vezi između čistoće misli i pogleda na druge ljude svedočio je i veliki starac Makarije Optinski, čije reči ostaju žive i danas:
"Naše čiste misli mogu nam pomoći da svakog vidimo kao svetog i dobrog. Ako ljude vidimo kao zle, to proizilazi iz našeg sopstvenog nastrojenja".
Duhovni mir postao je retkost, gotovo privilegija koja izmiče većini ljudi.
Od najranijih vremena, Crkva uči da je trpljenje put ka smirenju, duhovnoj snazi i unutrašnjem preobražaju čoveka.
Smirenje, strpljenje i prihvatanje su put kojim se stiče pravi mir, dok želja da utičemo na tuđe ponašanje često samo otkriva naše nedostatke.
Srce, u pravoslavnom shvatanju, nije samo sedište emocija, već središte cele ličnosti.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Gledajući kako nevini ljudi stradaju, Nestor nije mogao da ostane ravnodušan.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Smirenje ne znači ponižavanje sebe, već sposobnost da čovek prizna svoje slabosti, bez potrebe da stalno dokazuje drugima koliko vredi.
Kada se duša smiri pred Gospodom, utišaju se i nemiri koji potresaju čovekovo srce.
Savremeni čovek očajnički traži mir u tehnikama savremenog sveta, ali pravi odgovor na unutrašnji nemir, tvrdi iguman manastira Podmaine, nalazi se u povratku ritmu Crkve – tamo gde srce konačno pronalazi istinski smisao i spasenje.
Smirenje podrazumeva da čovek ne pristupa molitvi kao da mu Bog nešto duguje, već sa svešću da ne zna uvek šta je za njega najbolje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.