Puštaju se u opticaj evrokovanice sa likovima Svetog Pajsija Hilandarca i Svetog Jovana Rilskog, ćirilicom i porukom koja se do sada nije pojavljivala na zajedničkoj evropskoj valuti.
Bugarska se priprema da u opticaj pusti svoje prve evrokovanice s likovima pravoslavnih svetitelja i natpisima na ćiriličnom pismu. Ulazak u evrozonu planiran je za 1. januar 2026, a taj datum biće upamćen i po jednom istorijskom presedanu: Bugarska će postati prva država članica Evropske unije koja uvodi evrokovanice sa prikazima pravoslavnih svetitelja i natpisima na ćirilici.
Zašto Bugarska nije izabrala političare i naučnike
Umesto političkih figura ili ličnosti iz kulture i nauke, Sofija se opredelila za snažnu i jasno prepoznatljivu duhovnu simboliku. Na kovanicama od 1 i 2 evra biće prikazane dve ličnosti koje zauzimaju posebno mesto u pravoslavlju i bugarskoj istoriji: Sveti Jovan Rilski i Sveti Pajsije Hilandarac.
Ovakav izbor ima dodatnu težinu i van granica Bugarske, posebno u grčkom kulturnom i crkvenom prostoru, budući da su oba svetitelja istorijski povezana sa grčkim jezikom i grčko-pravoslavnim obrazovanjem.
Sveti Pajsije Hilandarac - monah koji je probudio narod
Na kovanici od 2 evra biće prikazan Sveti Pajsije Hilandarac, jedna od ključnih ličnosti bugarskog nacionalnog preporoda. Iako se u Bugarskoj smatra duhovnim i narodnim obnoviteljem, njegov životni i monaški put bio je tesno povezan sa grčkim prostorom.
Printscreen oca.or
Svetzi Pajsije Hilandarac
Živeo je i delovao na Svetoj gori, pre svega u manastiru Hilandaru, gde je proveo veći deo svog monaškog života. Upravo tamo nastalo je njegovo najznačajnije delo, a njegov rad oblikovan je u okruženju u kojem su grčki jezik i vizantijsko crkveno predanje imali snažan uticaj.
Sveti Jovan Rilski i vizantijsko duhovno nasleđe
Kovanica od 1 evra nosiće lik Svetog Jovana Rilskog, zaštitnika Bugarske i osnivača istoimenog manastira. Živeo je u 9. i 10. veku, u periodu snažnog vizantijskog duhovnog i kulturnog uticaja na čitav balkanski prostor.
Istorijski izvori ukazuju na njegove veze sa Vizantijom, kao i na činjenicu da njegovi spisi slede grčku patrističku tradiciju, što svedoči o dubokom ukorenjenju u pravoslavno bogoslovlje i poznavanju crkvenog predanja.
Vredi podsetiti da je Grčka, iako prva pravoslavna zemlja koja je uvela evro još 2001. godine, odlučila da na svojim kovanicama ne koristi religijske motive, već teme iz antičke i novije kulturne baštine. Bugarska, nasuprot tome, po prvi put uvodi pravoslavnu ikonografiju na zajedničku evropsku valutu, prateći praksu Vatikana i San Marina, koji na svojim kovanicama ističu katoličko nasleđe.
Ćirilica i molitva na evropskom novcu
Ulazak Bugarske u evrozonu donosi i važnu simboličku novinu: zvanično prisustvo ćiriličnog pisma na evru. Na kovanicama će se nalaziti natpisi „evro“ i „stotinki“, kao i naziv države „Bugarska“. Na obodu kovanice od 2 evra biće ispisana poruka „Bože, čuvaj Bugarsku“.
Na kovanicama manjih apoena, od 1 do 50 centi, zadržaće se lik Madarskog konjanika — spomenika svetske kulturne baštine Uneska iz 8. veka. Centralna banka Bugarske odlučila se da zadrži ovaj prikaz, kako bi se očuvao kontinuitet sa dosadašnjom nacionalnom valutom, levom, ali i da bi se građanima olakšao prelazak na evro.
Sveti sinod doneo odluku nakon molitve i sabornog glasanja, a mitropolit Pahomije obećao da će predano služiti Crkvi i vernom narodu. Saznajte kada će biti njegovo svečano ustoličenje.
Pre početka litije patrijarh bugarski Danilo služio je moleban u Hramu Svetog Aleksandra Nevskog, uz sasluženje više arhijereja Bugarske pravoslave crkve.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Tog dana se med u svim bugarskim hrišćanskim hramovima osvećuje. Veruje se da med ima veću pročišćujuću i lekovitu moć kada je osvećen i koristi se tokom godine za lečenje različitih bolesti.
Novi zakon o verskim zajednicama izaziva polemike i otvara pitanje kako će odluka o starokalendarskoj crkvi oblikovati budućnost Bugarske pravoslavne crkve i uticati na verske slobode u zemlji?
Na sastanku crkvenih i državnih lidera razmatrana je presuda koja bi mogla izazvati podele među vernicima, uz odlučan stav o očuvanju kanonskog poretka.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.