Puštaju se u opticaj evrokovanice sa likovima Svetog Pajsija Hilandarca i Svetog Jovana Rilskog, ćirilicom i porukom koja se do sada nije pojavljivala na zajedničkoj evropskoj valuti.
Bugarska se priprema da u opticaj pusti svoje prve evrokovanice s likovima pravoslavnih svetitelja i natpisima na ćiriličnom pismu. Ulazak u evrozonu planiran je za 1. januar 2026, a taj datum biće upamćen i po jednom istorijskom presedanu: Bugarska će postati prva država članica Evropske unije koja uvodi evrokovanice sa prikazima pravoslavnih svetitelja i natpisima na ćirilici.
Zašto Bugarska nije izabrala političare i naučnike
Umesto političkih figura ili ličnosti iz kulture i nauke, Sofija se opredelila za snažnu i jasno prepoznatljivu duhovnu simboliku. Na kovanicama od 1 i 2 evra biće prikazane dve ličnosti koje zauzimaju posebno mesto u pravoslavlju i bugarskoj istoriji: Sveti Jovan Rilski i Sveti Pajsije Hilandarac.
Ovakav izbor ima dodatnu težinu i van granica Bugarske, posebno u grčkom kulturnom i crkvenom prostoru, budući da su oba svetitelja istorijski povezana sa grčkim jezikom i grčko-pravoslavnim obrazovanjem.
Sveti Pajsije Hilandarac - monah koji je probudio narod
Na kovanici od 2 evra biće prikazan Sveti Pajsije Hilandarac, jedna od ključnih ličnosti bugarskog nacionalnog preporoda. Iako se u Bugarskoj smatra duhovnim i narodnim obnoviteljem, njegov životni i monaški put bio je tesno povezan sa grčkim prostorom.
Printscreen oca.or
Svetzi Pajsije Hilandarac
Živeo je i delovao na Svetoj gori, pre svega u manastiru Hilandaru, gde je proveo veći deo svog monaškog života. Upravo tamo nastalo je njegovo najznačajnije delo, a njegov rad oblikovan je u okruženju u kojem su grčki jezik i vizantijsko crkveno predanje imali snažan uticaj.
Sveti Jovan Rilski i vizantijsko duhovno nasleđe
Kovanica od 1 evra nosiće lik Svetog Jovana Rilskog, zaštitnika Bugarske i osnivača istoimenog manastira. Živeo je u 9. i 10. veku, u periodu snažnog vizantijskog duhovnog i kulturnog uticaja na čitav balkanski prostor.
Istorijski izvori ukazuju na njegove veze sa Vizantijom, kao i na činjenicu da njegovi spisi slede grčku patrističku tradiciju, što svedoči o dubokom ukorenjenju u pravoslavno bogoslovlje i poznavanju crkvenog predanja.
Vredi podsetiti da je Grčka, iako prva pravoslavna zemlja koja je uvela evro još 2001. godine, odlučila da na svojim kovanicama ne koristi religijske motive, već teme iz antičke i novije kulturne baštine. Bugarska, nasuprot tome, po prvi put uvodi pravoslavnu ikonografiju na zajedničku evropsku valutu, prateći praksu Vatikana i San Marina, koji na svojim kovanicama ističu katoličko nasleđe.
Ćirilica i molitva na evropskom novcu
Ulazak Bugarske u evrozonu donosi i važnu simboličku novinu: zvanično prisustvo ćiriličnog pisma na evru. Na kovanicama će se nalaziti natpisi „evro“ i „stotinki“, kao i naziv države „Bugarska“. Na obodu kovanice od 2 evra biće ispisana poruka „Bože, čuvaj Bugarsku“.
Na kovanicama manjih apoena, od 1 do 50 centi, zadržaće se lik Madarskog konjanika — spomenika svetske kulturne baštine Uneska iz 8. veka. Centralna banka Bugarske odlučila se da zadrži ovaj prikaz, kako bi se očuvao kontinuitet sa dosadašnjom nacionalnom valutom, levom, ali i da bi se građanima olakšao prelazak na evro.
Sveti sinod doneo odluku nakon molitve i sabornog glasanja, a mitropolit Pahomije obećao da će predano služiti Crkvi i vernom narodu. Saznajte kada će biti njegovo svečano ustoličenje.
Pre početka litije patrijarh bugarski Danilo služio je moleban u Hramu Svetog Aleksandra Nevskog, uz sasluženje više arhijereja Bugarske pravoslave crkve.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.
Puštaju se u opticaj evrokovanice sa likovima Svetog Pajsija Hilandarca i Svetog Jovana Rilskog, ćirilicom i porukom koja se do sada nije pojavljivala na zajedničkoj evropskoj valuti.
Pravoslavci proslavljaju Začeće Svete Ane po starom kalendaru, Svetu velikomučenicu Anastasiju Rimljanku po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa. Jevreji obeležavaju osmi dan Hanuke, dok muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Tog dana se med u svim bugarskim hrišćanskim hramovima osvećuje. Veruje se da med ima veću pročišćujuću i lekovitu moć kada je osvećen i koristi se tokom godine za lečenje različitih bolesti.
Novi zakon o verskim zajednicama izaziva polemike i otvara pitanje kako će odluka o starokalendarskoj crkvi oblikovati budućnost Bugarske pravoslavne crkve i uticati na verske slobode u zemlji?
Na sastanku crkvenih i državnih lidera razmatrana je presuda koja bi mogla izazvati podele među vernicima, uz odlučan stav o očuvanju kanonskog poretka.
DJ pult, svetlosni efekti i plesna masa – sve to pravo ispred ulaza u pravoslavni hram izazvalo je stotine žalbi vernog naroda i otvorilo pitanje granica poštovanja svetih prostora.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Pred stotinama mališana u Hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je besedio o daru života, dugu ljubavi i veri koja se ne troši, već umnožava.
U autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, profesor Pravoslavnog univerziteta Svetog Tihona ukazuje na duboki jaz između izvornog cilja joge i njene savremene, komercijalne upotrebe.