Duhovna riznica 22.12.2025 | 09:58

OD 1. JANUARA PRAVOSLAVNI SVETITELJI I ĆIRILICA PRVI PUT NA EVRONOVČANICAMA: Na kovanicama i lik jednog monaha iz Manastira Hilandar

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
OD 1. JANUARA PRAVOSLAVNI SVETITELJI I ĆIRILICA PRVI PUT NA EVRONOVČANICAMA: Na kovanicama i lik jednog monaha iz Manastira Hilandar
Freepik/Printscreen oca.or

Puštaju se u opticaj evrokovanice sa likovima Svetog Pajsija Hilandarca i Svetog Jovana Rilskog, ćirilicom i porukom koja se do sada nije pojavljivala na zajedničkoj evropskoj valuti.

Bugarska se priprema da u opticaj pusti svoje prve evrokovanice s likovima pravoslavnih svetitelja i natpisima na ćiriličnom pismu. Ulazak u evrozonu planiran je za 1. januar 2026, a taj datum biće upamćen i po jednom istorijskom presedanu: Bugarska će postati prva država članica Evropske unije koja uvodi evrokovanice sa prikazima pravoslavnih svetitelja i natpisima na ćirilici.

Zašto Bugarska nije izabrala političare i naučnike

Umesto političkih figura ili ličnosti iz kulture i nauke, Sofija se opredelila za snažnu i jasno prepoznatljivu duhovnu simboliku. Na kovanicama od 1 i 2 evra biće prikazane dve ličnosti koje zauzimaju posebno mesto u pravoslavlju i bugarskoj istoriji: Sveti Jovan Rilski i Sveti Pajsije Hilandarac.

Ovakav izbor ima dodatnu težinu i van granica Bugarske, posebno u grčkom kulturnom i crkvenom prostoru, budući da su oba svetitelja istorijski povezana sa grčkim jezikom i grčko-pravoslavnim obrazovanjem.

Sveti Pajsije Hilandarac - monah koji je probudio narod

Na kovanici od 2 evra biće prikazan Sveti Pajsije Hilandarac, jedna od ključnih ličnosti bugarskog nacionalnog preporoda. Iako se u Bugarskoj smatra duhovnim i narodnim obnoviteljem, njegov životni i monaški put bio je tesno povezan sa grčkim prostorom.

Printscreen oca.or
Svetzi Pajsije Hilandarac

 

Živeo je i delovao na Svetoj gori, pre svega u manastiru Hilandaru, gde je proveo veći deo svog monaškog života. Upravo tamo nastalo je njegovo najznačajnije delo, a njegov rad oblikovan je u okruženju u kojem su grčki jezik i vizantijsko crkveno predanje imali snažan uticaj.

Sveti Jovan Rilski i vizantijsko duhovno nasleđe

Kovanica od 1 evra nosiće lik Svetog Jovana Rilskog, zaštitnika Bugarske i osnivača istoimenog manastira. Živeo je u 9. i 10. veku, u periodu snažnog vizantijskog duhovnog i kulturnog uticaja na čitav balkanski prostor.

Istorijski izvori ukazuju na njegove veze sa Vizantijom, kao i na činjenicu da njegovi spisi slede grčku patrističku tradiciju, što svedoči o dubokom ukorenjenju u pravoslavno bogoslovlje i poznavanju crkvenog predanja.

Vredi podsetiti da je Grčka, iako prva pravoslavna zemlja koja je uvela evro još 2001. godine, odlučila da na svojim kovanicama ne koristi religijske motive, već teme iz antičke i novije kulturne baštine. Bugarska, nasuprot tome, po prvi put uvodi pravoslavnu ikonografiju na zajedničku evropsku valutu, prateći praksu Vatikana i San Marina, koji na svojim kovanicama ističu katoličko nasleđe.

Ćirilica i molitva na evropskom novcu

Ulazak Bugarske u evrozonu donosi i važnu simboličku novinu: zvanično prisustvo ćiriličnog pisma na evru. Na kovanicama će se nalaziti natpisi „evro“ i „stotinki“, kao i naziv države „Bugarska“. Na obodu kovanice od 2 evra biće ispisana poruka „Bože, čuvaj Bugarsku“.

Na kovanicama manjih apoena, od 1 do 50 centi, zadržaće se lik Madarskog konjanika — spomenika svetske kulturne baštine Uneska iz 8. veka. Centralna banka Bugarske odlučila se da zadrži ovaj prikaz, kako bi se očuvao kontinuitet sa dosadašnjom nacionalnom valutom, levom, ali i da bi se građanima olakšao prelazak na evro.