ON JE NAJAVIO DOLAZAK MESIJE I ROPSTVO IZRAILJA: Sutra je Sveti prorok Avakum
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
Sva trojica su pogubljenja mačem.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svete mučenike Minu, Ermogena i Evgrafa.
Mina i Ermogen su bili rođeni Atinjani i živeli su u Carigradu "u velikoj časti i kod cara i kod naroda".
Mina je bio poznat po svom obrazovanju i spolja se držao kao neznabožac, ali u srcu je bio ubeđeni hrišćanin.
Ermogen je bio eparh carigradski i bio je okoreli neznabožac, ali veoma milosrdan i poznat po činjenju mnogih dobrih dela.
"Kada buknu neka raspra između hrišćana i neznabožaca u Aleksandriji, car Maksimin posla Minu, da utiša metež i da hrišćanstvo istrebi iz toga grada. Mina ode i uspostavi mir, no objavi sebe hrišćaninom, i obrati mnoge neznabošce u veru pravu rečitošću i čudesima mnogim", piše u žitijama.
Čuvši za ovo, car je poslao Ermogena, da kazni Minu i uguši hrišćanstvo.
Ermogen izvede Minu na sud, odseče mu stopala i jezik, i izbode oči, pa ga onda baci u tamnicu. U tamnici Mini se javi sam Gospod Isus, isceli i uteši .
Videvši Minu čudesno isceljenog, Ermogen se krsti i poče propovedati hrišćanstvo.
"I bi Ermogen postavljen za episkopa u Aleksandriji. Tada razjareni Maksimin sam ode u Aleksandriju i stavi Minu i Ermogena na velike muke, koje oni hrabro izdržaše, pomagani blagodaću Božjom".
Videći hrabrost Mine i Ermogena, pred sudilištem se pojavio Evgraf, prijatelj svetog Mine, i viknu caru u lice:
"I ja sam hrišćanin!“
Car je tada mačem lično pogubio Evgrafa. Potom je naredio dželatima da mačem poseku svete Minu i Ermogena.
Njihove mošti bačene su u more, ali su na čudesan način doplovile u Carigrad, gde ih episkop, kome se u snu o tome javi, svečano dočeka i česno sahrani.
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
Između mnogih drugih čudotvornih i dobrih dela, prvi je uredio čin bogosluženja po manastirima, poznat pod imenom čina Jerusalimske crkve.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Joakim i Ana bili su u braku punih 50 godina, ali nisu imali dece.
Živeo je oko devet vekova pre Hrista i ostao upamćen po čistoti života, revnosti prema Bogu i mnogobrojnim čudesima koja je činio silom Božjom.
U vreme strašnih progona hrišćana za vreme cara Dioklecijana, glas o hrabroj devojčici stigao je do namesnika Volusijana.
O njegovom životu saznalo se zahvaljujući monahu Pafnutiju, koji ga je pred kraj zemaljskog života pronašao u pustinjskoj samoći.
Obojica su mučenički stradali.
Živeo je oko devet vekova pre Hrista i ostao upamćen po čistoti života, revnosti prema Bogu i mnogobrojnim čudesima koja je činio silom Božjom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
O njegovom životu saznalo se zahvaljujući monahu Pafnutiju, koji ga je pred kraj zemaljskog života pronašao u pustinjskoj samoći.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po starom i Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.
U pouci za petak 4. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohriski i Žički upozorava na opasnost pogrešnih izbora i podseća da se vrednost puta vidi po cilju kojem vodi, a ne po prolaznom uspehu.
Probajte pečeni plavi patlidžan po receptu monahinje Atanasije, pročitajte Molitvu protiv ružnih pomisli i kratku pouku Prepodobnog Sisoja Velikog.