ON JE NAJAVIO DOLAZAK MESIJE I ROPSTVO IZRAILJA: Sutra je Sveti prorok Avakum
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
Sva trojica su pogubljenja mačem.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svete mučenike Minu, Ermogena i Evgrafa.
Mina i Ermogen su bili rođeni Atinjani i živeli su u Carigradu "u velikoj časti i kod cara i kod naroda".
Mina je bio poznat po svom obrazovanju i spolja se držao kao neznabožac, ali u srcu je bio ubeđeni hrišćanin.
Ermogen je bio eparh carigradski i bio je okoreli neznabožac, ali veoma milosrdan i poznat po činjenju mnogih dobrih dela.
"Kada buknu neka raspra između hrišćana i neznabožaca u Aleksandriji, car Maksimin posla Minu, da utiša metež i da hrišćanstvo istrebi iz toga grada. Mina ode i uspostavi mir, no objavi sebe hrišćaninom, i obrati mnoge neznabošce u veru pravu rečitošću i čudesima mnogim", piše u žitijama.
Čuvši za ovo, car je poslao Ermogena, da kazni Minu i uguši hrišćanstvo.
Ermogen izvede Minu na sud, odseče mu stopala i jezik, i izbode oči, pa ga onda baci u tamnicu. U tamnici Mini se javi sam Gospod Isus, isceli i uteši .
Videvši Minu čudesno isceljenog, Ermogen se krsti i poče propovedati hrišćanstvo.
"I bi Ermogen postavljen za episkopa u Aleksandriji. Tada razjareni Maksimin sam ode u Aleksandriju i stavi Minu i Ermogena na velike muke, koje oni hrabro izdržaše, pomagani blagodaću Božjom".
Videći hrabrost Mine i Ermogena, pred sudilištem se pojavio Evgraf, prijatelj svetog Mine, i viknu caru u lice:
"I ja sam hrišćanin!“
Car je tada mačem lično pogubio Evgrafa. Potom je naredio dželatima da mačem poseku svete Minu i Ermogena.
Njihove mošti bačene su u more, ali su na čudesan način doplovile u Carigrad, gde ih episkop, kome se u snu o tome javi, svečano dočeka i česno sahrani.
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
Između mnogih drugih čudotvornih i dobrih dela, prvi je uredio čin bogosluženja po manastirima, poznat pod imenom čina Jerusalimske crkve.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Joakim i Ana bili su u braku punih 50 godina, ali nisu imali dece.
Svetitelj je bio žrtva zeta cara Konstantina.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Imao je i nekoliko viđenja Presvete Bogorodice.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vasilija Amasijskog po starom i Prenos moštiju Svetog Nikolaja Mirlikijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog proroka Isaije, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj je bio žrtva zeta cara Konstantina.
Vladika Atanasije otkriva zbog čega se, kada dođe do ovakvog susreta praznika, ceo bogoslužbeni poredak prilagođava Vaskrsu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Docent Moskovske duhovne akademije objasnio je zbog čega pravoslavlje ne posmatra rad kao apsolutnu vrednost i zašto čovekov trud može biti i blagoslov i razlog za osudu.
Vladika Atanasije otkriva zbog čega se, kada dođe do ovakvog susreta praznika, ceo bogoslužbeni poredak prilagođava Vaskrsu.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.