ON JE NAJAVIO DOLAZAK MESIJE I ROPSTVO IZRAILJA: Sutra je Sveti prorok Avakum
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
Sva trojica su pogubljenja mačem.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svete mučenike Minu, Ermogena i Evgrafa.
Mina i Ermogen su bili rođeni Atinjani i živeli su u Carigradu "u velikoj časti i kod cara i kod naroda".
Mina je bio poznat po svom obrazovanju i spolja se držao kao neznabožac, ali u srcu je bio ubeđeni hrišćanin.
Ermogen je bio eparh carigradski i bio je okoreli neznabožac, ali veoma milosrdan i poznat po činjenju mnogih dobrih dela.
"Kada buknu neka raspra između hrišćana i neznabožaca u Aleksandriji, car Maksimin posla Minu, da utiša metež i da hrišćanstvo istrebi iz toga grada. Mina ode i uspostavi mir, no objavi sebe hrišćaninom, i obrati mnoge neznabošce u veru pravu rečitošću i čudesima mnogim", piše u žitijama.
Čuvši za ovo, car je poslao Ermogena, da kazni Minu i uguši hrišćanstvo.
Ermogen izvede Minu na sud, odseče mu stopala i jezik, i izbode oči, pa ga onda baci u tamnicu. U tamnici Mini se javi sam Gospod Isus, isceli i uteši .
Videvši Minu čudesno isceljenog, Ermogen se krsti i poče propovedati hrišćanstvo.
"I bi Ermogen postavljen za episkopa u Aleksandriji. Tada razjareni Maksimin sam ode u Aleksandriju i stavi Minu i Ermogena na velike muke, koje oni hrabro izdržaše, pomagani blagodaću Božjom".
Videći hrabrost Mine i Ermogena, pred sudilištem se pojavio Evgraf, prijatelj svetog Mine, i viknu caru u lice:
"I ja sam hrišćanin!“
Car je tada mačem lično pogubio Evgrafa. Potom je naredio dželatima da mačem poseku svete Minu i Ermogena.
Njihove mošti bačene su u more, ali su na čudesan način doplovile u Carigrad, gde ih episkop, kome se u snu o tome javi, svečano dočeka i česno sahrani.
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
Između mnogih drugih čudotvornih i dobrih dela, prvi je uredio čin bogosluženja po manastirima, poznat pod imenom čina Jerusalimske crkve.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Joakim i Ana bili su u braku punih 50 godina, ali nisu imali dece.
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Pantelejmon je svoje lekarsko znanje spojio sa verom u Hrista, verujući da je pravi Iscelitelj sam Gospod.
Posle smrti roditelja donela je odluku koja je obeležila čitav njen život - razdelila je celokupno porodično imanje siromašnima, odrekla se zemaljskog bogatstva i zamonašila se.
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.