NJEGA JE MAJKA OD BOGA IZMOLILA I ON JE ZA NJEGA GLAVU DAO: Sutra slavimo Prepodobnomučenika Stefana Novog
Prema predanju, još i pre rođenja Svetog prepodobnomučenika Stefana, znalo se da će reč biti o posebnom i bogougodnom čoveku.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Prepodobnog Patapija.
Prepodobni Patapije je hrišćanski svetitelj. Rođen je u Tivi Misirskoj, u hrišćanskoj porodici, u VII veku.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
"No kada se dobrodetelj njegova proču među ljudima, počeše mu ljudi dolaziti i od njega utehu svojim mukama tražiti. Bojeći se slave ljudske, koja um ljudski pomračava i od Boga odvaja, Patapije pobeže iz pustinje u Carigrad", piše u žitijama.
Mislio je, naime, da će se lakše u gradu sakriti od ljudi, nego u pustinji.
Blizu crkve Vlaherne u Carigradu napravio je sebi kolibu, i tu, zatvoren i nepoznat ljudima, nastavio je isposnički podvig.
"No svetlost se ne da skriti. Neki dečko, slep od rođenja, vođen Promislom Božjim, dođe svetom Patapiju i zamoli ga za molitvu Bogu, da bi progledao i video tvar Božju, te još većma Boga proslavio. Smilovao se Patapije na stradalnika, pomoli se Bogu i dečko progleda".
Čudo se pročulo po gradu i ljudi su pohrlili k njemu za lek, utehu ili pouku. Jednog znamenitog čoveka iscelio je od vodene bolesti prekrstivši ga krstom i pomazavši ga jelejem.
Jednoga mladića oslobodio je od duha koji ga je dugo mučio i to tako što ga je napravio znak krsta rukom po vazduhu. Ženu koja je imala ranu na grudima, ispunjenu crvima, prekrsti i učini je zdravom.
I mnoga druga čudesa projavi Sveti Patapije sve molitvom, imenom Hristovim i krsnim znamenjem.
Upokojio se u dubokoj starosti.
Prema predanju, još i pre rođenja Svetog prepodobnomučenika Stefana, znalo se da će reč biti o posebnom i bogougodnom čoveku.
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
U srpskom narodu je dan Svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu.
Između mnogih drugih čudotvornih i dobrih dela, prvi je uredio čin bogosluženja po manastirima, poznat pod imenom čina Jerusalimske crkve.
Svi su bili vojnici u rimskoj vojsci i svi su tvrdo verovali u Isusa.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Svi su bili vojvode vizantijskog cara Teofila.
Svi su bili vojnici u rimskoj vojsci i svi su tvrdo verovali u Isusa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.