NJEGA JE MAJKA OD BOGA IZMOLILA I ON JE ZA NJEGA GLAVU DAO: Sutra slavimo Prepodobnomučenika Stefana Novog
Prema predanju, još i pre rođenja Svetog prepodobnomučenika Stefana, znalo se da će reč biti o posebnom i bogougodnom čoveku.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Prepodobnog Patapija.
Prepodobni Patapije je hrišćanski svetitelj. Rođen je u Tivi Misirskoj, u hrišćanskoj porodici, u VII veku.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
"No kada se dobrodetelj njegova proču među ljudima, počeše mu ljudi dolaziti i od njega utehu svojim mukama tražiti. Bojeći se slave ljudske, koja um ljudski pomračava i od Boga odvaja, Patapije pobeže iz pustinje u Carigrad", piše u žitijama.
Mislio je, naime, da će se lakše u gradu sakriti od ljudi, nego u pustinji.
Blizu crkve Vlaherne u Carigradu napravio je sebi kolibu, i tu, zatvoren i nepoznat ljudima, nastavio je isposnički podvig.
"No svetlost se ne da skriti. Neki dečko, slep od rođenja, vođen Promislom Božjim, dođe svetom Patapiju i zamoli ga za molitvu Bogu, da bi progledao i video tvar Božju, te još većma Boga proslavio. Smilovao se Patapije na stradalnika, pomoli se Bogu i dečko progleda".
Čudo se pročulo po gradu i ljudi su pohrlili k njemu za lek, utehu ili pouku. Jednog znamenitog čoveka iscelio je od vodene bolesti prekrstivši ga krstom i pomazavši ga jelejem.
Jednoga mladića oslobodio je od duha koji ga je dugo mučio i to tako što ga je napravio znak krsta rukom po vazduhu. Ženu koja je imala ranu na grudima, ispunjenu crvima, prekrsti i učini je zdravom.
I mnoga druga čudesa projavi Sveti Patapije sve molitvom, imenom Hristovim i krsnim znamenjem.
Upokojio se u dubokoj starosti.
Prema predanju, još i pre rođenja Svetog prepodobnomučenika Stefana, znalo se da će reč biti o posebnom i bogougodnom čoveku.
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
U srpskom narodu je dan Svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu.
Između mnogih drugih čudotvornih i dobrih dela, prvi je uredio čin bogosluženja po manastirima, poznat pod imenom čina Jerusalimske crkve.
Živeo je oko devet vekova pre Hrista i ostao upamćen po čistoti života, revnosti prema Bogu i mnogobrojnim čudesima koja je činio silom Božjom.
U vreme strašnih progona hrišćana za vreme cara Dioklecijana, glas o hrabroj devojčici stigao je do namesnika Volusijana.
O njegovom životu saznalo se zahvaljujući monahu Pafnutiju, koji ga je pred kraj zemaljskog života pronašao u pustinjskoj samoći.
Obojica su mučenički stradali.
Živeo je oko devet vekova pre Hrista i ostao upamćen po čistoti života, revnosti prema Bogu i mnogobrojnim čudesima koja je činio silom Božjom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Akvilinu po starom i Prepodobnog Davida Solunskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Jovana i Pavla, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
O njegovom životu saznalo se zahvaljujući monahu Pafnutiju, koji ga je pred kraj zemaljskog života pronašao u pustinjskoj samoći.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Gospod i pre nego što ga zamolimo sve čuje i sve zna, opominjao je starac Ilija.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.