SVI PREDALI DUŠU BOGU S MOLITVOM NA USNAMA! Sutra su Sveti mučenici Paramon i Filumen
Svi postradali samo zato što su verovali u Hrista.
Joakim i Ana bili su u braku punih 50 godina, ali nisu imali dece.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava veliki praznik - Začeće Svete Ane, majke Presvete Bogorodice. Ovaj dan posvećen je veri, strpljenju i nadi pravednih Joakima i Ane, koji su decenijama molili Boga za potomstvo.
Joakim i Ana bili su u braku punih 50 godina, ali nisu imali dece.
Prema tadašnjem shvatanju, bezdetnost se smatrala znakom Božje kazne i skrivenih grehova, zbog čega su često bili ponižavani i odbačeni od naroda. Ipak, uprkos osudama, nisu gubili veru, već su se neprestano molili Bogu da im podari dete, kao što je to učinio Avramu i Sari, Zahariji i Jelisaveti.
Jednom prilikom, tokom velikog praznika u Jerusalimu, Joakim je prineo darove u hram, ali ih prvosveštenik nije prihvatio, smatrajući ga nedostojnim jer nema potomstvo. Duboko povređen i ožalošćen, Joakim se povukao u pustinju, gde je 40 dana proveo u molitvi i postu.
U isto vreme, Ana je u velikoj tuzi molila Boga u svojoj bašti. Tada joj se javio anđeo Gospodnji i objavio da su njene molitve uslišene i da će roditi kćer, po kojoj će se blagosloviti svi narodi sveta. Ime detetu biće Marija.
Anđeo se potom javio i Joakimu u pustinji s istom porukom, naredivši mu da se vrati u Jerusalim, gde će se s Anom sresti kod Zlatnih vrata Hrama. Radostan zbog ove vesti, Joakim je pošao u grad, gde su supružnici zajedno proslavili Boga zbog ukazane milosti.
Prema predanju, Sveta Ana je začela u poznim godinama - u 70, a Presvetu Bogorodicu rodila je 8/22. septembra. Njeno rođenje donelo je radost i nebu i zemlji jer je upravo ona rodila Isusa Hrista.
Joakim je doživeo 80, a Ana 79 godina. Srpska pravoslavna crkva Svetog pravednog Joakima i Anu slavi 22. septembra po crkvenom kalendaru.
Svi postradali samo zato što su verovali u Hrista.
Prorok Sofonija je govorio hrabro protiv verskog i moralnog otpadništva svojih sunarodnika i protiv idolopoklonstva, koje je čak ušlo i u Sveti hram.
U srpskom narodu je dan Svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu.
Između mnogih drugih čudotvornih i dobrih dela, prvi je uredio čin bogosluženja po manastirima, poznat pod imenom čina Jerusalimske crkve.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.