I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.
Danas se proslavlja Sveti Nikola, jedna od najmasovnijih krsna slava u Srbiji koju, kako narod kaže, "pola Srba slavi, a druga polovina ide u goste“.
I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.
Upravo je to, između ostalog, objasnio u jednom od svojih videa otac Ljubo Ranković.
- E sad, ovde ću da kažem kako je pravilno. Prvi, izgovara reč, već iz daljine, gost: "Srećna slava domaćine i domaćice, sestro, brate, sine" i tako redom. Grle se i ljube, a domaćin izgovara radosnim rečima, iz srca i duše: "Dobro mi došao, rođeni moj, dragi moj, brate, sestro." Sve ih izljubi, celivaju, a onda sa radošću raširenih ruku pokazuje put vrata: "Izvoli, izvolite." Oni ulaze u kuću, prekrste se, jer u kući gori sveća - kaže otac Ljuba i objašnjava da se gosti, kada se krste, treba da okrenu prema ikoni.
AI Gemini
Slava se ne sme skrnaviti pušenjem za slavskim stolom
Kaže da je domaćica u obavezi, kada stigne gost, da ga posluži žitom. Gost, ako je pre toga sedeo, treba da ustane.
- Gost ustaje, prekrsti se, pozdravlja slavu domaćina, prekrsti se, uzima kašičicu, uzima kašičicom žito. Negde je praksa da uz žito stoji i vino. Da se poslužimo i vinom - objašnjava otac Ljuba.
Otac Ljubo je naglasio da gost ne sme nikako da skrnavi slavu, a to se najčešće čini razgovorima o politici.
- Drugo, molim vas, nemojte pušiti pored slavske sveće i duvati dim u slavsku sveću - istakao je otac Ljubo.
Kaže da ako baš neko ne može da izdrži a da ne zapali cigaretu, trebalo bi da se udalji.
- Bolje bi bilo kad bi moglo da nema duvana tamo gde je miris tamjana. Izbegnite to ako možete. Izbegnimo nepristojne razgovore, nepristojno ponašanje. Držimo se ljudski i hrišćanski - zaključio je on.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
Najčešća krsna slava u srpskim zemljama nosi dublju poruku od porodičnog okupljanja: zašto je liturgija središte praznika, kako Crkva gleda na dan upokojenja svetih i gde je granica između običaja i vere.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Nikolu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Bonifatija. Katolici su u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnom džuma-namazu i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Na praznik Svetog Nikole, episkop osječkopoljski i baranjski služio je liturgiju u hramu posvećenom ovom svecu u selu Jagodnjak, ističući značaj vere, zajedništva i čuda Božje ljubavi.
U besedi posle liturgije u drevnom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog u Rijeci, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je da je vera osnova svakog života, naglasivši težinu hrišćanskog poziva i snagu krsta u životu svakog pravoslavnog hrišćanina.
Po upokojenju roditelja, Nikola je imanje razdelio siromašnima ne zadržavajući ništa za sebe. Pročuo se zbog svog milosrđa kao sveštenik u Patari, ali je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja“.
Najčešća krsna slava u srpskim zemljama nosi dublju poruku od porodičnog okupljanja: zašto je liturgija središte praznika, kako Crkva gleda na dan upokojenja svetih i gde je granica između običaja i vere.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Nikolu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Bonifatija. Katolici su u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnom džuma-namazu i svakodnevnim verskim obavezama.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.