I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.
Danas se proslavlja Sveti Nikola, jedna od najmasovnijih krsna slava u Srbiji koju, kako narod kaže, "pola Srba slavi, a druga polovina ide u goste“.
I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.
Upravo je to, između ostalog, objasnio u jednom od svojih videa otac Ljubo Ranković.
- E sad, ovde ću da kažem kako je pravilno. Prvi, izgovara reč, već iz daljine, gost: "Srećna slava domaćine i domaćice, sestro, brate, sine" i tako redom. Grle se i ljube, a domaćin izgovara radosnim rečima, iz srca i duše: "Dobro mi došao, rođeni moj, dragi moj, brate, sestro." Sve ih izljubi, celivaju, a onda sa radošću raširenih ruku pokazuje put vrata: "Izvoli, izvolite." Oni ulaze u kuću, prekrste se, jer u kući gori sveća - kaže otac Ljuba i objašnjava da se gosti, kada se krste, treba da okrenu prema ikoni.
AI Gemini
Slava se ne sme skrnaviti pušenjem za slavskim stolom
Kaže da je domaćica u obavezi, kada stigne gost, da ga posluži žitom. Gost, ako je pre toga sedeo, treba da ustane.
- Gost ustaje, prekrsti se, pozdravlja slavu domaćina, prekrsti se, uzima kašičicu, uzima kašičicom žito. Negde je praksa da uz žito stoji i vino. Da se poslužimo i vinom - objašnjava otac Ljuba.
Otac Ljubo je naglasio da gost ne sme nikako da skrnavi slavu, a to se najčešće čini razgovorima o politici.
- Drugo, molim vas, nemojte pušiti pored slavske sveće i duvati dim u slavsku sveću - istakao je otac Ljubo.
Kaže da ako baš neko ne može da izdrži a da ne zapali cigaretu, trebalo bi da se udalji.
- Bolje bi bilo kad bi moglo da nema duvana tamo gde je miris tamjana. Izbegnite to ako možete. Izbegnimo nepristojne razgovore, nepristojno ponašanje. Držimo se ljudski i hrišćanski - zaključio je on.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Duhovna pouka shiarhimandrita Kirila Pavlova otkriva zašto spoljašnje kajanje bez unutrašnjeg preobražaja i oproštaja prema bližnjem gubi svoju duhovnu težinu.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru vladika Dositej je na praznik Svetog vladike Nikolaja rukopoložio dugogodišnjeg đakona i pojca Željka Jovanovića u sveštenički čin.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Jednostavno jelo od krompira, luka i pirinča, obogaćeno kobasicom, koje se sprema bez mnogo muke, a donosi pun domaći ukus i miris nedeljnog ručka kakav se nekada podrazumevao.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.