I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.
Danas se proslavlja Sveti Nikola, jedna od najmasovnijih krsna slava u Srbiji koju, kako narod kaže, "pola Srba slavi, a druga polovina ide u goste“.
I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.
Upravo je to, između ostalog, objasnio u jednom od svojih videa otac Ljubo Ranković.
- E sad, ovde ću da kažem kako je pravilno. Prvi, izgovara reč, već iz daljine, gost: "Srećna slava domaćine i domaćice, sestro, brate, sine" i tako redom. Grle se i ljube, a domaćin izgovara radosnim rečima, iz srca i duše: "Dobro mi došao, rođeni moj, dragi moj, brate, sestro." Sve ih izljubi, celivaju, a onda sa radošću raširenih ruku pokazuje put vrata: "Izvoli, izvolite." Oni ulaze u kuću, prekrste se, jer u kući gori sveća - kaže otac Ljuba i objašnjava da se gosti, kada se krste, treba da okrenu prema ikoni.
AI Gemini
Slava se ne sme skrnaviti pušenjem za slavskim stolom
Kaže da je domaćica u obavezi, kada stigne gost, da ga posluži žitom. Gost, ako je pre toga sedeo, treba da ustane.
- Gost ustaje, prekrsti se, pozdravlja slavu domaćina, prekrsti se, uzima kašičicu, uzima kašičicom žito. Negde je praksa da uz žito stoji i vino. Da se poslužimo i vinom - objašnjava otac Ljuba.
Otac Ljubo je naglasio da gost ne sme nikako da skrnavi slavu, a to se najčešće čini razgovorima o politici.
- Drugo, molim vas, nemojte pušiti pored slavske sveće i duvati dim u slavsku sveću - istakao je otac Ljubo.
Kaže da ako baš neko ne može da izdrži a da ne zapali cigaretu, trebalo bi da se udalji.
- Bolje bi bilo kad bi moglo da nema duvana tamo gde je miris tamjana. Izbegnite to ako možete. Izbegnimo nepristojne razgovore, nepristojno ponašanje. Držimo se ljudski i hrišćanski - zaključio je on.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.