I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.
Danas se proslavlja Sveti Nikola, jedna od najmasovnijih krsna slava u Srbiji koju, kako narod kaže, "pola Srba slavi, a druga polovina ide u goste“.
I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.
Upravo je to, između ostalog, objasnio u jednom od svojih videa otac Ljubo Ranković.
- E sad, ovde ću da kažem kako je pravilno. Prvi, izgovara reč, već iz daljine, gost: "Srećna slava domaćine i domaćice, sestro, brate, sine" i tako redom. Grle se i ljube, a domaćin izgovara radosnim rečima, iz srca i duše: "Dobro mi došao, rođeni moj, dragi moj, brate, sestro." Sve ih izljubi, celivaju, a onda sa radošću raširenih ruku pokazuje put vrata: "Izvoli, izvolite." Oni ulaze u kuću, prekrste se, jer u kući gori sveća - kaže otac Ljuba i objašnjava da se gosti, kada se krste, treba da okrenu prema ikoni.
AI Gemini
Slava se ne sme skrnaviti pušenjem za slavskim stolom
Kaže da je domaćica u obavezi, kada stigne gost, da ga posluži žitom. Gost, ako je pre toga sedeo, treba da ustane.
- Gost ustaje, prekrsti se, pozdravlja slavu domaćina, prekrsti se, uzima kašičicu, uzima kašičicom žito. Negde je praksa da uz žito stoji i vino. Da se poslužimo i vinom - objašnjava otac Ljuba.
Otac Ljubo je naglasio da gost ne sme nikako da skrnavi slavu, a to se najčešće čini razgovorima o politici.
- Drugo, molim vas, nemojte pušiti pored slavske sveće i duvati dim u slavsku sveću - istakao je otac Ljubo.
Kaže da ako baš neko ne može da izdrži a da ne zapali cigaretu, trebalo bi da se udalji.
- Bolje bi bilo kad bi moglo da nema duvana tamo gde je miris tamjana. Izbegnite to ako možete. Izbegnimo nepristojne razgovore, nepristojno ponašanje. Držimo se ljudski i hrišćanski - zaključio je on.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima