Novi zakon o verskim zajednicama izaziva polemike i otvara pitanje kako će odluka o starokalendarskoj crkvi oblikovati budućnost Bugarske pravoslavne crkve i uticati na verske slobode u zemlji?
Bugarska Patrijaršija, čiji je duhovni vođa patrijarh Danilo, zvanično je priznata kao jedini nosilac tradicionalne pravoslavne vere u zemlji, nakon što je bugarski parlament usvojio nove zakonodavne izmene.
Zakonodavno telo Bugarske odobrilo je u drugom čitanju izmene zakona o verskim zajednicama, uz podršku 186 od 240 poslanika za novi pravni okvir. Prema Bugarskoj nacionalnoj novinskoj agenciji, ova inicijativa usledila je kao odgovor na nedavnu odluku Vrhovnog administrativnog suda da dozvoli legalnu registraciju Bugarske pravoslavne starokalendarske crkve, što je izazvalo snažne reakcije na političkom i crkvenom nivou.
Istorijski pregled problema
Sudska odluka iz decembra 2024. godine temeljila se na prethodnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz 2021. godine, u slučaju "Bugarska pravoslavna starokalendarska crkva i drugi protiv Bugarske". Evropski sud je utvrdio da je bugarska država neopravdano ograničila versku slobodu Starokalendarske crkve, čime je otvoren put za njeno zvanično priznanje.
Nakon ove odluke, Patrijarh Danilo i članovi Svetog sinoda Bugarske pravoslavne crkve započeli su kontakte sa vladinim zvaničnicima, nastojeći da obezbede zaštitu države od mogućeg razdora unutar Crkve. U nastavku tih razgovora, parlament je usvojio zakon koji zabranjuje bilo kojoj drugoj verskoj organizaciji da koristi reč "pravoslavni" u zvaničnom nazivu.
Nikolay DOYCHINOV/AFP/Profimedia
Patrijarh bugarski Danilo
Pravne posledice
Prema novim odredbama, u roku od dva meseca od stupanja na snagu zakona, sve registrovane verske zajednice, kao i one koje čekaju registraciju, moraće da prilagode svoja imena i statut. Ove promene moraće biti predate na priznanje u registar verskih zajednica pri sudu u Sofiji. U suprotnom, organizacije koje se ne usklade biće izbrisane iz registra, a uslediće postupak likvidacije i pravnog brisanja.
Političke i društvene reakcije
Jordan Čonev, poslanik iz stranke "Pokret za prava i slobode – Nova inicijativa", komentarisao je da najveća pretnja za Bugarsku Crkvu ne dolazi od drugih verskih zajednica, već od pravosudnog sistema, koji je, kako je rekao, podložan spoljnim interesima. U svom govoru pomenuo je Evropski sud za ljudska prava, nazivajući ga "sudom Sorosa" i tvrdeći da njegove odluke služe određenim agendama, umesto da promovišu pravdu i versku slobodu.
Uloga pravoslavlja u Bugarskoj
Čonev je takođe optužio određene krugove "građanske desnice" da pokušavaju da oslabe Bugarsku pravoslavnu crkvu povezujući je sa Moskvom.
- Pravoslavlje ne pripada Moskvi niti bilo kojoj drugoj političkoj sili. To je jednostavno pravoslavlje . naglasio je. Dodao je da odluka parlamenta zatvara vrata takvim napadima i obezbeđuje jedinstvo Crkve.
Nedavna zakonodavna regulacija naglašava značaj pravoslavlja za bugarski identitet i jača institucionalnu ulogu Patrijaršije kao garant verske jedinstvenosti zemlje. Međutim, ovaj slučaj se očekuje da ima međunarodne posledice, jer je u suprotnosti sa principima Evropskog suda za ljudska prava, što može dovesti do novih pravnih žalbi i političkih tenzija u budućnosti.
Bugarska pravoslavna crkva zatražila je hitnu reakciju međunarodnih organizacija i političkih lidera kako bi se zaštitili životi, prava i vera hrišćanskog naroda na Bliskom istoku, čije je postojanje pod ozbiljnom pretnjom.
Dok se pravoslavne zajednice suočavaju s izazovima očuvanja tradicije i duhovnog vođstva, godina koju smo započeli donosi ključne trenutke u odnosima među crkvama i s globalnim pitanjima koja oblikuju njihov uticaj i misiju.
Na sastanku crkvenih i državnih lidera razmatrana je presuda koja bi mogla izazvati podele među vernicima, uz odlučan stav o očuvanju kanonskog poretka.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Sveti sinod doneo odluku nakon molitve i sabornog glasanja, a mitropolit Pahomije obećao da će predano služiti Crkvi i vernom narodu. Saznajte kada će biti njegovo svečano ustoličenje.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.