Višednevno obeležavanje gradske slave Podgorice završeno je tradicionalnom litijom koju su predvodili mitropolit Joanikije i episkop Pajsije, uz prisustvo velikog broja vernika, sveštenstva i predstavnika javnog života.
Podgorica je i ove godine obeležila svoju slavu, praznik Svetog apostola i jevanđeliste Marka, kroz višednevni duhovni i kulturni program, koji je završen tradicionalnom Markovdanskom litijom ulicama grada. Centralni događaj okupio je veliki broj vernika, sveštenstva, predstavnika javnog života i građana koji su u molitvenom hodu prošli od crkve Svetog Georgija pod Goricom do mesta na kojem se nekada nalazio manastir Svetog Marka.
Obeležavanje slave grada počelo je prazničnim bdenijem u hramu Svetog Georgija pod Goricom, jednoj od najstarijih svetinja u Podgorici. Program je nastavljen u parohijskom domu, gde je otvorena izložba slika Sare Pejović "Svetlost Hristova prosvećuje sve", a potom je održana i dijaloška tribina posvećena savremenim moralnim pitanjima u medicini.
Foto: SPC
Markovdanska litija u Podgorici
Na tribini su govorili protojerej Dragan Popović, član Odbora za bioetiku Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve i autor knjige „Bioetika smrti“, i diplomirani pravnik Sandra Damjanović, načelnik Direkcije za transplantaciju pri Ministarstvu zdravlja Vlade Crne Gore. Razgovaralo se o etičkim dilemama savremene medicine, odnosu vere i bioetike, kao i o pitanjima transplantacije i dostojanstva ljudskog života.
Liturgija i osvećenje slavskih darova
Na sam praznik služena je sveta liturgija kojom je načalstvovao protojerej Predrag Šćepanović, arhijerejski namesnik podgoričko-danilovgradski, uz sasluženje više sveštenoslužitelja Mitropolije crnogorsko-primorske i molitveno prisustvo velikog broja vernika.
Pred kraj liturgije osveštani su slavski darovi koje su, povodom svoje krsne slave, prinele članice Kola srpskih sestara. Tom prilikom predsednica Kola Olga Stojanović uručila je zahvalnicu starešini hrama, proti Mirčeti Šljivančaninu.
U večernjim časovima ulicama Podgorice krenula je tradicionalna Markovdanska litija koju su predvodili mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i episkop dioklijski Pajsije, zajedno sa sveštenstvom i monaštvom. U litiji su nošene mošti Svetog Simeona Dajbabskog, dok se povorka kretala od crkve Svetog Georgija pod Goricom ka mestu na kojem se, prema predanju, nekada nalazio manastir Svetog Marka, koji je podigao Sveti Sava.
Sećanje na obnovu litije iz 1992.
Na mestu nekadašnjeg manastira učesnike litije tradicionalno je dočekala porodica Đečević, čiji dom već decenijama predstavlja jedno od važnih mesta okupljanja tokom ovog događaja. Mitropolit Joanikije je tom prilikom blagoslovio porodicu i okupljene vernike, a zatim govorio o značaju Svetog apostola Marka u istoriji hrišćanstva.
Podsetio je da Sveti Marko nije pripadao krugu Dvanaestorice apostola, već Sedamdesetorici, ali da je ostao jedan od najvažnijih svedoka Hristovog učenja i Vaskrsenja. Osvrnuo se i na reči Prepodobnog Justina Ćelijskog, koji je govorio da su apostoli dugo proveravali vesti o Hristovom Vaskrsenju, sve dok im se sam Gospod nije javio.
Mitropolit je istakao da su apostoli nakon toga postali „nepobedivi svedoci Vaskrsenja Hristovog“, naglašavajući da je i Sveti Marko, zajedno sa apostolima Petrom i Pavlom, propovedao širom tadašnje vaseljene, od Palestine do Rima.
Posebno je podsetio na obnovu Markovdanske litije 1992. godine, koja je, kako je rekao, pokrenuta trudom i zalaganjem blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića. Naveo je i da je nedavno u Ulici Oktobarske revolucije otkrivena spomen-ploča koja svedoči o njihovom susretu i doprinosu obnovi ove tradicije.
Po povratku litije u crkvu Svetog Georgija, okupljenima se obratio i vladika Pajsije, čestitajući slavu grada Podgorice. Među učesnicima litije bili su i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, zamenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić, košarkaš Nikola Mirotić sa porodicom, kao i više narodnih poslanika i odbornika.
Bogosluženje mitropolit crnogorsko-primorskog u Baru još jednom je potvrdilo snagu zajedničke molitve, značaj pokloništva i trajno mesto ovog svetitelja u životu pravoslavnih vernika
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Na Markovdan služena liturgija u Hramu Svetog apostola i jevanđeliste Marka, poglavar Srpske pravoslavne crkve odlikovao sveštenika i održao nadahnutu besedu.
Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.
U besedi za subotu 10. sedmice po Duhovima, svetitelj ukazuje na razliku između čoveka koji još nije spoznao istinu i onoga koji ju je upoznao, pa joj svesno okrenuo leđa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnomučenicu Paraskevu (Svetu Petku) Rimljanku po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Emilijan Ispovednik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Dominika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Posle smrti roditelja donela je odluku koja je obeležila čitav njen život - razdelila je celokupno porodično imanje siromašnima, odrekla se zemaljskog bogatstva i zamonašila se.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ispred Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, verni narod, sveštenstvo i monaštvo proslavili su praznik Svetog apostola Marka, uz svetu litiju i molitveno jedinstvo, dok je mitropolit Joanikije pozvao na zajedništvo, razumevanje i delanje u dobru, bez obzira na razlike.
Na praznik Svetog apostola i jevanđelista Marka, svečano je proslavljena hramovna i gradska slava u Kuli, uz prisustvo vladike Damaskina, predstavnika lokalne vlasti, sveštenstva i brojnih vernika, u atmosferi koja je spojila liturgijsku uzvišenost i narodno saborovanje.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.
Mitropolit crnogorsko-primorski osveštao je zvono za obnovljeni hram Svetog Georgija u Gorovićima, poručivši da ono okuplja narod na molitvu i donosi duhovni mir.
Praznik Svetih prebilovačkih i ostalih hercegovačkih mučenika okupio je Crkvu i narod u selu koje je prošlo kroz najteža iskušenja 1941. godine, ali je iz pepela ponovo vaskrslo kao simbol vere, nade i nepokolebljivog pamćenja.
Na praznik Blage Marije mitropolit Atanasije osveštao je zemljište za budući hram i poručio da će ova svetinja biti svedočanstvo Hristove pobede nad smrću i mesto okupljanja budućih pokolenja.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.