Vladimir LukićPatrijarh porfirije u manastiru Tumane
U jedinstvenoj liturgijskoj svečanosti, popred presvlačenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog, patrijarh srpski u nadahnutoj besedi poručio da bez vere nema ni znanja, ni zajednice, ni života – jer vera otvara vrata čudima i večnosti.
Manastir Tumane, jedno od najposećenijih duhovnih utočišta u Srbiji, i ove godine postao je središte molitvenog sabranja hiljada vernika, koji su se okupili povodom jednog od najvažnijih dana u bogoslužbenom životu ove svetinje – presvlačenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i litije do isposnice. Ovaj duhovno bogati događaj, koji se tradicionalno održava prve nedelje nakon Spasovdana, i ove godine posvedočio je živu veru i neugaslu nadu pravoslavnog naroda.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje mnogih arhijereja Srpske pravoslavne crkve i Pravoslavne ohridske arhiepiskopije. U molitvenom zajedništvu s vernim narodom sabrali su se episkopi šumadijski Jovan, timočki Ilarion, osečkopoljski i baranjski Heruvim, valjevski Isihije, šabački Jerotej, pariski i zapadnoevropski Justin, toplički Petar i stobijski Jakov.
Vladimir Lukić
Patrijarh porfirije u manastiru Tumane
U svojoj nadahnutoj besedi, patrijarh Porfirije je pozvao prisutne da se podsete najdublje istine hrišćanskog života – da čovek nije stvoren za prolaznost, već za večnost i večno dostojanstvo koje je utemeljeno u Hristovom Vaskrsenju:
– U tajni Vaskrsenja Hristovog saznajemo da nismo došli na ovaj svet da bismo trajali kratko, već da smo stvoreni za najveće dostojanstvo. Bog je uzneo ljudsku prirodu sa sobom i postavio je s desne strane Oca. Dao nam je svetu Liturgiju da, uzimajući Njegovo Telo i Krv, budemo jedno s Njim. To je Crkva – jedinstvo i prisustvo Carstva Božijeg među nama.
Vladimir Lukić
Vernici u porti manastira Tumane
Patrijarh je posebno naglasio važnost vere kao temelja života – ne kao apstraktne ideje, već kao dubokog ličnog odnosa sa živim Bogom:
– Vera je osnov svega u šta se nadamo. Nije to vera u apstraktno, već vera u ličnog Boga, koji je došao među nas, i poverenje u Njegovu ljubav... Sve je zasnovano na poverenju i veri.
Nadovezujući se na čuda koja se zbivaju u životima onih koji veruju, poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da su upravo vera i unutrašnje preobraženje ključni za delovanje Božije blagodatne sile:
– Bog se obraća onima koji Ga slušaju, a za Njim idu oni koji Mu veruju. On čini čuda onima u kojima se najpre dogodilo unutrašnje preobraženje – onima koji su verom progledali i razumeli da sve što postoji, postoji zahvaljujući veri Božijoj.
Na kraju svoje besede, patrijarh Porfirije je okupljenima u Tumanu uputio očevski savet, pozivajući ih da svetinje posećuju sa verom, svesni da kroz svetu Liturgiju i molitve svetitelja dolazi i odgovor s neba:
– Zato, kada dolazimo u ovu ili bilo koju drugu svetinju, treba da znamo da dolazimo u svetinju nad svetinjama – kao što je sveta liturgija. Dolazimo tražeći pomoć, ali na kraju – verujući da će Bog, preko svetitelja, poslati ono što nam je zaista potrebno. Neka nam Bog podari veru svetitelja.
Događaj u manastiru Tumane, osim što svedoči o neprekidnom pulsiranju vere u narodu, još jednom je pokazao da svetitelji, poput Svetog Zosima, i dalje vode narod ka Hristu – tiho, čudesno, neprestano.
U nedelju, 1. juna 2025. godine, u manastiru Tumane biće održano tradicionalno presvlačenje moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i litija sa moštima do njegove isposnice.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
U prisustvu arhijereja i vernog naroda, srpski patrijarh je danas u manastiru Tumane blagoslovio novoizgrađeni konak sa bibliotekom od 50.000 knjiga. Sutra se očekuje svečano presvlačenje moštiju svetitelja i celodnevno poklonjenje u isposnici.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
Manastir Tumane postao je duhovno središte koje svake godine, u nedelju nakon Spasovdana, okuplja narod iz Srbije i rasejanja. Uoči presvlačenja moštiju čudotvorca i osvećenja novog konaka, ovo sveto mesto pretvorilo se u svetionik nade, utehe i vere.
Nakon razgovora u Požarevcu, dvojica arhijereja obišla su drevnu svetinju, poklonila se ikoni Presvete Bogorodice Kurske i posetila isposnicu Svetog Zosima, a potom je episkop bihaćko-petrovački nastavio put ka Eparhiji timočkoj.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.
Svečanost je protekla u znaku jubileja svetinje posvećene slovenskim prosvetiteljima, dok je patrijarh srpski u besedi govorio o Hristu, jedinstvu i ljubavi kao suštini hrišćanskog života.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.