U nedelju, 1. juna 2025. godine, u manastiru Tumane biće održano tradicionalno presvlačenje moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i litija sa moštima do njegove isposnice.
Iguman manastira Tumane Dimitrije Plećević izjavio je danas, govoreći o tradicionalnom presvlačenju moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca 1. juna u manastiru Tumane, da vernike na ovaj događaj dovodi ljubav i veliko poštovanje prema svetitelju jer on nikoga iz manastira Tumane nije otpustio bez utehe, isceljenja ili blagoslova.
Kada kreće liturgija?
Sveta arhijerejska Liturgija počeće u 8.30 časova, nakon čega će uslediti presvlačenje moštiju velikog svetitelja, litija sa moštima do isposnice, kao i molitve za zdravlje i svaki blagoslov.
Iguman je za Tanjug rekao da je Sveti Zosim bio ugodnik Božiji koji je među mnogim ugodnicima u vreme Kneza Lazara došao u Moravsku Srbiju bežeći od Turaka, i dodao da se on nastanio u okolini današnjeg manastira Tumane u jednoj pećini koja postoji i danas.
- Mi ne znamo njegove biografske podatke osim da je među desetinama hiljada monaha nazvanim Sinaiti, došao u Srbiju. Proslavio se posle svog upokojenja i mnogobrojnim čudesnim znamenjima, i kao takav ostao je poznat i prepoznat do današnjeg dana", izjavio je on.
Plećević je rekao da je običaj presvlačenja moštiju Svetog Zosima u manastiru Tumane ustanovljen još u vreme ruskih monaha koji su otkrili njegove mošti i doneli ih u crkvu. Dodao je da su od 1936. godine do devedesetih godina, na praznik Svetitelja, mošti uvek nošene u njegovu isposnicu.
- Našim dolaskom 2014. godine je intenzivirana obnova manastirskog kompleksa, prilaza i isposnice Svetog Zosima, i onda smo 28. maja 2017. godine odredili da nedelja Svetih Otaca bude osvećena. Tada smo mošti svetitelja presvukli i preneli u novi kivot. Na insistiranje i želju vernog naroda taj običaj je nastavljen i narednih godina - naveo je iguman.
Manastir Tumane
Manastir Tumane
Iguman manastira ističe da svake godine bude prisutan sve veći broj vernika na ovom događaju, koji žele na blagoslov iz manastira da ponesu deo odežde Svetog Zosima, da budu molitveno ukrepljeni i da imaju blagoslov svetitelja uz sebe. Na pitanje da li ovom obredu mogu da svedoče i vernici ili se presvlačenje dešava u delu manastira koji nije dostupan vernicima, Plećević je rekao ništa nije tajno i skriveno, odnosno da vernici mogu da prisustvuju presvlačenju mošti Svetog Zosima. Kako je objasnio, mošti se nakon liturgije iznose iz kivota, ostaju samo u donjoj monaškoj odeći, iznose se pod letnji oltar gde se oblače u novo odelo, nakon čega se nose u isposnicu gde su čitavog dana dopstupne da ih narod celiva.
Plećević je istakao da se delići stare odežde već sada pripremaju za deljenje vernom narodu koji ih tog dana dobijaju i na blagoslov nose. Odgovarajući na pitanje da li postoji neka posebna molitva koju vernici tada treba da izgovore ili je jedino važno da ono što izgovore bude iz srca, Plećević je rekao da vernici ne moraju čak ništa ni da izgovore, već da je najvažnije da punim srcem budu tu sa verom u Boga i u molitveno zastupništvo Svetog Zosima.
- Služba se vrši čitave noći, bogosluženje je neprestano, krunisano je svetom liturgijom. Nakon toga ide presvlačenje moštiju i litija do isposnice - dodao je on.
Plećević je najavio da će 1. juna takođe biti osvećen novi konak kapaciteta 90 ležajeva, a koji je namenjen za prijem hodočasnika, i dodao da će on verovatno od 2. juna biti otvoren za korišćenje vernom narodu koji žele da prenoće u svetinji. Više o konaku manastira Tumane, ali i fotografije novog konaka, koji je portal religija.rs posetio pre svih, možete videti u odvojenom tekstu.
BONUS VIDEO: Iguman Dimitrije Plećević: Ljubav i poštovanje dovodi vernike na presvlačenje moštiju Svetog Zosima
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Benedikta Nursijskog po starom i Svetu Matronu Solunsku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Ruperta, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.