U nedelju, 1. juna 2025. godine, u manastiru Tumane biće održano tradicionalno presvlačenje moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i litija sa moštima do njegove isposnice.
Iguman manastira Tumane Dimitrije Plećević izjavio je danas, govoreći o tradicionalnom presvlačenju moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca 1. juna u manastiru Tumane, da vernike na ovaj događaj dovodi ljubav i veliko poštovanje prema svetitelju jer on nikoga iz manastira Tumane nije otpustio bez utehe, isceljenja ili blagoslova.
Kada kreće liturgija?
Sveta arhijerejska Liturgija počeće u 8.30 časova, nakon čega će uslediti presvlačenje moštiju velikog svetitelja, litija sa moštima do isposnice, kao i molitve za zdravlje i svaki blagoslov.
Iguman je za Tanjug rekao da je Sveti Zosim bio ugodnik Božiji koji je među mnogim ugodnicima u vreme Kneza Lazara došao u Moravsku Srbiju bežeći od Turaka, i dodao da se on nastanio u okolini današnjeg manastira Tumane u jednoj pećini koja postoji i danas.
- Mi ne znamo njegove biografske podatke osim da je među desetinama hiljada monaha nazvanim Sinaiti, došao u Srbiju. Proslavio se posle svog upokojenja i mnogobrojnim čudesnim znamenjima, i kao takav ostao je poznat i prepoznat do današnjeg dana", izjavio je on.
Plećević je rekao da je običaj presvlačenja moštiju Svetog Zosima u manastiru Tumane ustanovljen još u vreme ruskih monaha koji su otkrili njegove mošti i doneli ih u crkvu. Dodao je da su od 1936. godine do devedesetih godina, na praznik Svetitelja, mošti uvek nošene u njegovu isposnicu.
- Našim dolaskom 2014. godine je intenzivirana obnova manastirskog kompleksa, prilaza i isposnice Svetog Zosima, i onda smo 28. maja 2017. godine odredili da nedelja Svetih Otaca bude osvećena. Tada smo mošti svetitelja presvukli i preneli u novi kivot. Na insistiranje i želju vernog naroda taj običaj je nastavljen i narednih godina - naveo je iguman.
Manastir Tumane
Manastir Tumane
Iguman manastira ističe da svake godine bude prisutan sve veći broj vernika na ovom događaju, koji žele na blagoslov iz manastira da ponesu deo odežde Svetog Zosima, da budu molitveno ukrepljeni i da imaju blagoslov svetitelja uz sebe. Na pitanje da li ovom obredu mogu da svedoče i vernici ili se presvlačenje dešava u delu manastira koji nije dostupan vernicima, Plećević je rekao ništa nije tajno i skriveno, odnosno da vernici mogu da prisustvuju presvlačenju mošti Svetog Zosima. Kako je objasnio, mošti se nakon liturgije iznose iz kivota, ostaju samo u donjoj monaškoj odeći, iznose se pod letnji oltar gde se oblače u novo odelo, nakon čega se nose u isposnicu gde su čitavog dana dopstupne da ih narod celiva.
Plećević je istakao da se delići stare odežde već sada pripremaju za deljenje vernom narodu koji ih tog dana dobijaju i na blagoslov nose. Odgovarajući na pitanje da li postoji neka posebna molitva koju vernici tada treba da izgovore ili je jedino važno da ono što izgovore bude iz srca, Plećević je rekao da vernici ne moraju čak ništa ni da izgovore, već da je najvažnije da punim srcem budu tu sa verom u Boga i u molitveno zastupništvo Svetog Zosima.
- Služba se vrši čitave noći, bogosluženje je neprestano, krunisano je svetom liturgijom. Nakon toga ide presvlačenje moštiju i litija do isposnice - dodao je on.
Plećević je najavio da će 1. juna takođe biti osvećen novi konak kapaciteta 90 ležajeva, a koji je namenjen za prijem hodočasnika, i dodao da će on verovatno od 2. juna biti otvoren za korišćenje vernom narodu koji žele da prenoće u svetinji. Više o konaku manastira Tumane, ali i fotografije novog konaka, koji je portal religija.rs posetio pre svih, možete videti u odvojenom tekstu.
BONUS VIDEO: Iguman Dimitrije Plećević: Ljubav i poštovanje dovodi vernike na presvlačenje moštiju Svetog Zosima
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
U oproštajnom obraćanju, episkop švajcarski deli lične trenutke poslednjih dana svoje majke, zahvalnost za molitve i poruku o duhovnoj svetlosti koja prati odlazak iz ovog života u večnost.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.