OVO JE ČUDOTVORNA IKONA BOGORODICE KURSKE U TUMANU: Dvojac pokušao da je ukrade, pa ih stigla strašna kazna, a sad se pred njom dešavaju čuda (VIDEO)
Za oca Zosima, monaha u Manastiru Tumane, ova ikona je najveća svetinja.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
Monasi koji su u Tumane stigli 2014. godine i svoju mladalačku energiju usmerili u obnovu svetinje nadomak Golupca, su zaslužni što ovu pravoslavnu četvrt vernici obilaze oduševljeni i eksterijerom.
To bratstvo je svojim radom od Tumana napravili pravu duhovnu oazu, neumorno ulažući snagu da svaki pedalj zemlje prilagode vernicima.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
- Verujem da je to tajna, koja se spoznaje tek kada se to desi... ja u detinjstvu nisam naslućivao da će ovo biti moj put, iako znam neke monahe, koji su taj predosećaj imali i u detinjstvu... - započinje jeromnah Teofil.
Bio je pobožan još u mladosti, a nakon završenih studije grafičkog dizajna, osetio je poziv kojem nije mogao da se odupre.
- Čovek oseti Božiji poziv i to je osetljiva stvar zbog raznih pogrešnih shvatanja, kao što su ideje da se u manastir beži, a u manastir se odlazi sa blagoslovom - pojašnjava i dodaje:
- Ne mogu sasvim jasno da se setim kako je to kod mene išlo, ali sam osetio da me manastir "vuče" i taj put sam odabrao. Studije koje sam završio nisu imale veze ni sa Crkvom niti sa crkvenom umetnošću. U kratkom vremenskom periodu sam doživeo transformaciju, koja nije oštetila moju ličnost suštinski.
Jeromonah Teofil otkriva i koja su prva i veća iskušenja na putu ka manastiru - a to je svakako i reakcija okoline, njegovih roditelja, prijatelja i bližnjih.
- Bojazan, strah i nekava mučnina u tim dramatičnim trenucima provejava. Razgovori sa suzama su neminovni, ali hvala Bogu da je tako jer se onda još više daje prilika iskušeniku da istraje u svojoj odluci. U tome se istrajava smirenjem i pojačanom molitvom, a Gospod sve to vremenom niveliše i pomiluje. Jedno je sigurno - ostavljanje stare ličnosti i spremnost da se suočimo sa sobom i idejom da živimo za Hrista, to je glavni cilj, nošen ljubavlju prema Bogu.
- Došao sam u Tumane pre 10 godina. To je ta prva vatra koja omogućava da učiniš ono što u datom momentu izgleda nemoguće.
Kako izgleda i kada počinje jedan monaški dan pojašnjava naš sagovornik.
- Zavisi od poslušanja. Jutarnje bogosluženje počinje liturgijim već u sedam sati. Preko dana je ovde prilična gužva i to vreme provodimo sa vernicima, žurimo da završimo sve obaveze, a kada se čovek lepo umori dolazi večernja molitva - kruna na kraja dana, a onda na miru sledi i počinak.
O tome - da li sme da ima mobilni telefoni i da li prati dnevne vesti, kako iz sveta i inostranstva monah kaže sledeće:
- Po blagoslovu igumana ja imam mobilni telefon, ovde je frekvencija ljudi velika i uvek smo u akciji i treba da smo u kontaktu sa igumanom, kako služba nalaže tako se i postupa, ako nema blagoslova za mobilni ne koristimo ga. Ja slabo pratim vesti iz sveta i društva, orijentisan sam na boglosluženja.
Velikim čudima pored moštiju svetaca, nije prisustvovao lično, ali u tome vidi dobrobit.
- Nisam video čuda - pošteđen sam od toga, u smislu da verujem na reč "Blago onima koji ne videše i poverovaše".
Za kraj daje neprocenjiv savet mladima, čija vera je poljuljana, upućujući ih na stazu povratka veri.
- Vera se stiče kroz zajednicu u Crkvi - ne kroz knjigu, šetnju po šumi, plaži, lišću, travi i kroz razna druženja sa prijateljima, sve je to ništa bez crkvene i liturgijske zajednice. To je glavni poziv za mlade u ova smutna vremena, da se se bez obzira na situaciju ne odaljavamo od Crkve i njenih blagodeti, to je početak mudrosti, smirenja i svakog dobara . Potrebno je psihofizički učestvovati u liturgiji i svetim tajnama .
Za oca Zosima, monaha u Manastiru Tumane, ova ikona je najveća svetinja.
Imajući u vidu da pričamo o veličanstvenoj umetnici, koja je ostavila neizbrisiv trag - osobi koja ima pokriće da priča o uspehu, nije na odmet da otkrijem i kakav je njen odnos sa Bogom bio.
U nedelju, 1. juna 2025. godine, u manastiru Tumane biće održano tradicionalno presvlačenje moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i litija sa moštima do njegove isposnice.
Pričešću se prilazi s najvećom pažnjom i najdubljim osećajem nedostojnosti i nadom u Božju pomoć, istakao je otac Dimitrije.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Za portal religija.rs je o humanitatnom radu govorio Nenad Lukić (36) iz Subotice.
Mnoge porodice su pronašle utehu i spas u manastiru Tumane, gde su nakon iskrenih molitvi i razgovora sa duhovnicima doživeli čuda, poput bračnog para Jevtić koji su, nakon gubitka blizanaca, postali roditelj male Darije.
“Tajna večera” Leonarda da Vinčija smatra se jednim od najvećih svetskih umetničkih remek-dela, a svakako je jedna od najpoznatijih slika vezanih za Uskrs. Ipak, čak i ono koji su imali tu privilegiju da ovo delo vide uživo verovatno ne znaju njegovu celu istoriju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Ova kratka molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu smiruje srce i donosi nadu u teškim trenucima – pročitajte je u celosti.
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.
U vremenu kada mnoge ženske monaške zajednice u Milanu beleže opadanje broja poziva, jedna mlada žena odlučila je da ide protiv struje.
U današnjem vremenu, kada je sve dostupno, lako zamenljivo i često bez istinske vrednosti, patrijarh Pavle nas vraća korenima.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
"Ovih dana na Palama siluju se deca. Jedna duhovna pedofilija je na Palama prisutna - u režiji opštine Pale i Osnovne škole Pale".
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.