Tokom pokloničkog putovanja kroz Srbiju, ruski arhijerej sa sveštenstvom posetio je jednu od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve i poklonio se njenim svetinjama.
Poseban susret dvojice arhijereja upriličen je 17. septembra u Manastiru Mileševa, gde je arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije dočekao mitropolita kemerovsko-prokopijevskog Aristarha iz Ruske pravoslavne crkve. Ruski mitropolit u Srbiju je došao sa sveštenstvom svoje eparhije u okviru pokloničkog putovanja srpskim svetinjama.
U Sabornom hramu Vaznesenja Hristovog mitropolit Atanasije predstavio je gostu iz Rusije najznačajnije mileševske svetinje, među kojima su leva ruka Svetog Save i mošti Svetog kralja Vladislava, a potom su im se zajedno poklonili. U hramu se čuvaju i znamenite mileševske freske, među kojima je najpoznatija predstava Belog anđela.
Poseta Mileševi bila je deo pokloničkog puta tokom kojeg mitropolit Aristarh sa sveštenstvom obilazi svetinje Srbije. Među manastirima koje su posetili našla se i Mileševa, jedna od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve.
Foto: Eparhija mileševska
Mitropolit Atanasije dočekao je gosta iz Rusije, mitropolita Aristarha u porti Manastira Mileševa
Ruski mitropolit pred svetinjama Mileševe
Mitropolit Aristarh je u Mileševu stigao sa sveštenstvom Mitropolije kemerovsko-prokopijevske. Tokom boravka u manastiru arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije predstavio je ruskom arhijereju najznačajnije mileševske svetinje.
Dvojica arhijereja zajedno su se poklonila svetinjama koje se čuvaju u Sabornom hramu Vaznesenja Hristovog. Nakon molitvenog susreta razgovarali su o mogućnostima saradnje dveju eparhija.
Za mitropolita Aristarha i sveštenstvo njegove eparhije dolazak u Mileševu bio je deo pokloničkog putovanja po Srbiji. Tokom ovog putovanja obilaze srpske manastire i druge svetinje, posetio je Eparhiju valjevsku, a Mileševa je bila jedna od važnih stanica na njihovom putu.
Na pokloničkom putu kroz Srbiju
Mileševa zauzima posebno mesto u duhovnoj i istorijskoj baštini Srpske pravoslavne crkve. Manastir je podigao kralj Vladislav, sin Stefana Prvovenčanog, a kroz vekove je ostao jedno od važnih duhovnih središta srpskog naroda.
U manastirskoj crkvi Vaznesenja Hristovog čuvaju se brojne svetinje, dok su mileševske freske, među kojima je najpoznatija predstava Belog anđela, prepoznatljiv deo srpskog srednjovekovnog umetničkog nasleđa.
Zato je poseta ruskog mitropolita imala posebno mesto u okviru njegovog pokloničkog puta. Sa sveštenstvom svoje eparhije došao je da se pokloni svetinjama koje imaju duboko mesto u istoriji i životu Srpske pravoslavne crkve.
Susret u Mileševi bio je prilika i za razgovor o saradnji Mitropolije mileševske i Mitropolije kemerovsko-prokopijevske. Domaćin i gost razgovarali su o mogućnostima buduće saradnje dveju eparhija.
Pokloničko putovanje mitropolita Aristarha i sveštenstva iz Rusije tako je spojilo molitveno poklonjenje srpskim svetinjama sa neposrednim susretom predstavnika dveju pravoslavnih eparhija.
U Mileševi su se pred svetinjama zajedno poklonili srpski i ruski arhijerej, dok je susret nastavljen razgovorom o vezama i saradnji koje povezuju njihove eparhije.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Početak radova blagoslovio je mitropolit mileševski Atanasije, a novi gradski prostor podsetiće buduće generacije na patrijarha Varnavu Rosića, rođenog Pljevljaka koji je predvodio SPC u burnim istorijskim vremenima.
Na praznik Blage Marije mitropolit Atanasije osveštao je zemljište za budući hram i poručio da će ova svetinja biti svedočanstvo Hristove pobede nad smrću i mesto okupljanja budućih pokolenja.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Lekarski tim predvođen profesorom Stefanom Margaritorom obavio je dvočasovni zahvat, a prema prvim procenama, poglavar Rimokatoličke crkve mogao bi već sutra da ustane iz bolničkog kreveta.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.