youtube/printscreen/ХО Сви за Космет - HO Svi za KosmetKonak pri manastiru.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
Manastir Ceranjska reka se nalazi na severu Kosova i Metohije, u dubini netaknute prirode i prilazi mu se lošim makadamskim putem dugim oko dva kilometra. Obzirom na to da je je smešten u potkopaoničkom kraju zime su ovde veoma oštre, a pripada opštini Leposavić.
Oslanja se na tri sela naseljena albanskim stanovništvom. Albanci su na to mesto došli pre 100 godina i istisnuli srpsko stanovništvo.
Ipak za Srbe iz tog kraja Ceranska reka je uvek bila sveto mesto, koje su posećivali i poštovali. Narod se o prazniku Svete Petke okupljao na tom mestu i tu su, kako se pripoveda, održavani najmasovniji sabori na tom delu Kosova i Metohije.
youtube/printscreen/ХО Сви за Космет - HO Svi za Kosmet
Otac Jovan živi sam u manastiru.
Ova srednjovekovna svetinja stajala je u ruševinama duže od pet vekova. Godine 2010. u ovo mesto dolazi monah Jovan, koji verom i uz pomoć dobrih ljudi polako obnavlja manastir. On je bio tu i kada se planiralo i kada se radilo.
- Crkva je ozidana na temeljima starog manastira, koji se u pisanim dokumentima pominje u 14. veku. Pretpostavlja se da je mnogo stariji, na osnovu kamena oko crkve, koji je možda čak iz sedmog ili osmog veka - kaže ovaj mirni monah.
youtube/printscreen/ХО Сви за Космет - HO Svi za Kosmet
Ostaci starog kamena.
Priznaje da je bilo potrebno dosta truda i napora, ali naglašava da Gospod uvek da snage da se sve izdrži.
Kako dodaje svetinju, koja je dugo bila bez bogoslužitelja, obnovili su zajedno verni narod i on kao dar srpskom pravoslavnom rodu.
- Uz pomoć vernog naroda, meštana i ljudi iz dijaspore 2011. ovde je ozidana crkva - navodi on.
Prema predanju na ovom mestu se posle Kosovskog boja nalazila glavna bolnica, gde su se lečili ranjeni junaci. Oni koji su preminuli su sahranjeni ovde, tako da se ispod kamenja u delu dvorišta iznad crkve nalaze grobovi kosovskih junaka.
youtube/printscreen/ХО Сви за Космет - HO Svi za Kosmet
Ostaci kamenog krsta u porti manastira.
Takođe je poznata priča da su tokom kopanja temelja za crkvu pronađene kosti, za koje se veruju da pripadaju upravo nekom od kosovskih junaka.
Ceranjska reka je metoh manastira Sočanica, crkva je posvećena Svetoj Petki, a prvi put se pominje u 14. veku. Otac Jovan je jedini monah u ovom manastiru. Pored malobrojnih posetilaca, uglavnom lokalnih meštana, društvo mu često prave divlje životinje, a kako sam kaže ponekad mu dolazi i vuk.
Oko manastira ima oko hektar manastirske zemlje, pa monah leti najviše vremena provodi koseći travu, jer oko manastira ima hektar manastirske zemlje.
- Svake godine mora dva ili tri puta da se pokosi porta.
youtube/printscreen/ХО Сви за Космет - HO Svi za Kosmet
Konak pri manastiru.
Takođe nadomak manastira se nalazi improvizovan konak u kom poklonici mogu da provedu noć. Otac Jovan ga je u početku sagradio i tu smestio postelju i ono što mu je najneophodnije.
Svoju udobnost je podredio uređenju crkve i porte. Konak je vremenom proširen i u njemu ima vode i struje.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Jedan od simbola svetosavlja zasijao je na Kosovu i Metohiji svečanim povodom, a to je proslava ktitorske slave kojoj su prisustvovali brojni vernici, sveštenstvo i monaštvo.
Višegodišnju pomoćnicu manastira Ćelije zamonašio je episkop valjevski Isihije i poručio da je monaški život naizgled težak, a zapravo je lišen svega suvišnog.
U manastiru Rakovica, na parastosu patrijarhu Pavlu, episkop Tihon podsetio je na duhovnu snagu i jevanđeoske pouke velikog arhijereja, čije nasleđe i dalje vodi narod kroz izazovna vremena.
Građani, zvaničnici i potomci mučenika okupili su se kod spomenika „17. februar“, podsećajući na 84. godišnjicu jednog od najvećih stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U tumačenju jevanđelskih reči, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tesnogrudosti koja prerasta u mržnju i hrabrom unutrašnjem očišćenju koje otvara prostor za Hristovu blagovest.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Porušeni spomenici kod Obilića nisu samo vandalski čin, već upozorenje koje uznemirava čitavu zajednicu i otvara pitanje dokle traje bezbednost onih koji su sahranjeni, ali i onih koji su ostali.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Partenija Lampsakijskog po starom i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Leona Čudotvorca, muslimani su u mesecu Ramazanu, dok u judaizmu nema velikog verskog praznika.