Od iznenadnog plamena koji je zahvatio Notr Dam 2019. godine do nedavnog uništenja crkve u Kvebeku, nameće se pitanje misterioznih nesreća koje pogađaju hrišćanske crkve širom Francuske i Kanade i koja je povezanost između tih incidenata, političkih figura i duhovnih pitanja koja ostavljaju vernike u strahu.
U poslednjim godinama, svet je svedok neobjašnjivih požara koji zahvataju crkve i svetilišta, ostavljajući za sobom pepeo i strah. Ove tragične pojave nisu samo gubitak materijalne baštine, već i duboko duhovno pitanje koje zahteva našu pažnju i molitvu.
Credit: KCS Presse / MEGA / The Mega Agency / Profimedia
Notr Dam u plamenu 2019. godine
Sve je počelo ubrzo nakon što je Emanuel Makron preuzeo vlast u Francuskoj, kako navodi grčki sajt “Vima Orthodoxias”, kada je katedrala Notr Dam, simbol vere i kulture, iznenada izgorela. Mnogi stručnjaci za crkvena pitanja složili su se da su šanse za ovakvu nesreću bile gotovo nikakve, s obzirom na to da su vekovima stari trupci koji su korišćeni u izgradnji krova te čuvene crkve poznato teško zapaljivi. Pitanje koje se nameće jeste: kako je to moguće? Postoji mnogo teorija, ali ljudska intervencija deluje kao jedini uverljiv odgovor na ovu mračnu misteriju.
Od tog događaja, svet se suočava sa sve učestalijim slučajevima neobjašnjivih požara u crkvama širom Francuske. U poslednjih nekoliko meseci, u oblasti Poatje uništene su najmanje četiri crkve, a među njima je i istorijska Crkva Svetog Hilara, koja je, poput Notr Dama, bila proglašena za spomenik kulturnog nasleđa od strane Uneska. Ove crkve nisu samo građevine; one su mesta okupljanja vernika, duhovne oaze koje su se prenosile kroz vekove.
Credit: Philippe LOPEZ / AFP / Profimedia
Jeziva slika Notr dama pose požara
Sličan fenomen primećen je i u Kanadi, gde je više od stotinu crkava spaljeno u neobjašnjivim okolnostima. Nedavno je i emblematski hram Notr Dam-des-Sept-Allegresse u Kebeku postao žrtva ovog zastrašujućeg trenda. Zanimljivo je primetiti da su mnogi od ovih požara izbili neposredno nakon poseta visoko rangiranih političara, čime se stvara osećaj nelagode i straha među vernicima.
Još jedna zabrinjavajuća podudarnost jeste da se većina ovih požara dešava u crkvama posvećenim Bogorodici, dok su džamije i sinagoge izuzete od sličnih napada. Ova selektivnost dodatno produbljuje osećaj ranjivosti i straha među hrišćanskom zajednicom.
U najtežim slučajevima, uništene crkve pretvaraju se u hotele, barove ili Airbnb stanove, što dodatno ukazuje na degradaciju svetih mesta. U Notr Damu, pokušaji obnove menjaju karakteristike hrama, dok nova crkvena oprema podseća na nameštaj iz masonskih loža, ostavljajući vernike sa osećajem gubitka identiteta i duhovne praznine.
tiktok/printscreen/canamnetwork
Poslednji primer nestajanja svetinje u plamenu je nedavni požar u emblematsko hramu Notr Dam-des-Sept-Allegresse u Kebeku
Ove pojave ne predstavljaju samo materijalnu štetu; one su sistematsko uništavanje hrišćanske baštine i tradicije, koje je vekovima jačalo kroz molitve i zajedničke rituale. Hramovi su mesta gde se prožima pozitivna energija, a njihovo uništavanje ostavlja prazninu koja se ne može lako popuniti.
Kako se svet suočava sa ovim neobjašnjivim događajima, vernici su pozvani da se mole i razmisle o duhovnim dimenzijama ovih tragedija. Ako požare u crkvama uporedimo sa simbolikom ceremonija otvaranja i zatvaranja Olimpijskih igara, kao i sa neobičnim ponašanjem političkih vođa, prožima nas jeza. U ovim trenucima, važno je ne samo tražiti objašnjenja, već i moliti se za obnovu i zaštitu svetih mesta kako bismo očuvali našu veru i tradiciju.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
O prolaznosti trenutka i njegovom značaju u životu govorili su svetitelji, čija učenja nam otkrivaju kako svaki dan može postati prilika za lični rast. To je moguće samo ako koristimo vreme kao dragoceni dar od Boga.
Krsni znak čuva nas i štiti od svake neprijateljske sile. Kada valjano stavimo na sebe krsni znak, onda nas Anđeo Hristov čuva i štiti, isticao je Sveti Serafim.
U svetu punom stresa i izazova, mnogi se bore sa osećajem beznađa. Pravoslavna vera pruža ne samo utehu, već i konkretne duhovne pouke za prevazilaženje najtežih unutrašnjih kriza.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Premda je riječ o rimokatoličkoj crkvi, ova katedrala nema biskupa i nije priznata od strane Crkve. No, još uvijek održava mise svake nedjelje i može primiti nekoliko tisuća ljudi odjednom. Štoviše, ponekad se koristi i kao crkva za vjenčanja.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.