Od iznenadnog plamena koji je zahvatio Notr Dam 2019. godine do nedavnog uništenja crkve u Kvebeku, nameće se pitanje misterioznih nesreća koje pogađaju hrišćanske crkve širom Francuske i Kanade i koja je povezanost između tih incidenata, političkih figura i duhovnih pitanja koja ostavljaju vernike u strahu.
U poslednjim godinama, svet je svedok neobjašnjivih požara koji zahvataju crkve i svetilišta, ostavljajući za sobom pepeo i strah. Ove tragične pojave nisu samo gubitak materijalne baštine, već i duboko duhovno pitanje koje zahteva našu pažnju i molitvu.
Credit: KCS Presse / MEGA / The Mega Agency / Profimedia
Notr Dam u plamenu 2019. godine
Sve je počelo ubrzo nakon što je Emanuel Makron preuzeo vlast u Francuskoj, kako navodi grčki sajt “Vima Orthodoxias”, kada je katedrala Notr Dam, simbol vere i kulture, iznenada izgorela. Mnogi stručnjaci za crkvena pitanja složili su se da su šanse za ovakvu nesreću bile gotovo nikakve, s obzirom na to da su vekovima stari trupci koji su korišćeni u izgradnji krova te čuvene crkve poznato teško zapaljivi. Pitanje koje se nameće jeste: kako je to moguće? Postoji mnogo teorija, ali ljudska intervencija deluje kao jedini uverljiv odgovor na ovu mračnu misteriju.
Od tog događaja, svet se suočava sa sve učestalijim slučajevima neobjašnjivih požara u crkvama širom Francuske. U poslednjih nekoliko meseci, u oblasti Poatje uništene su najmanje četiri crkve, a među njima je i istorijska Crkva Svetog Hilara, koja je, poput Notr Dama, bila proglašena za spomenik kulturnog nasleđa od strane Uneska. Ove crkve nisu samo građevine; one su mesta okupljanja vernika, duhovne oaze koje su se prenosile kroz vekove.
Credit: Philippe LOPEZ / AFP / Profimedia
Jeziva slika Notr dama pose požara
Sličan fenomen primećen je i u Kanadi, gde je više od stotinu crkava spaljeno u neobjašnjivim okolnostima. Nedavno je i emblematski hram Notr Dam-des-Sept-Allegresse u Kebeku postao žrtva ovog zastrašujućeg trenda. Zanimljivo je primetiti da su mnogi od ovih požara izbili neposredno nakon poseta visoko rangiranih političara, čime se stvara osećaj nelagode i straha među vernicima.
Još jedna zabrinjavajuća podudarnost jeste da se većina ovih požara dešava u crkvama posvećenim Bogorodici, dok su džamije i sinagoge izuzete od sličnih napada. Ova selektivnost dodatno produbljuje osećaj ranjivosti i straha među hrišćanskom zajednicom.
U najtežim slučajevima, uništene crkve pretvaraju se u hotele, barove ili Airbnb stanove, što dodatno ukazuje na degradaciju svetih mesta. U Notr Damu, pokušaji obnove menjaju karakteristike hrama, dok nova crkvena oprema podseća na nameštaj iz masonskih loža, ostavljajući vernike sa osećajem gubitka identiteta i duhovne praznine.
tiktok/printscreen/canamnetwork
Poslednji primer nestajanja svetinje u plamenu je nedavni požar u emblematsko hramu Notr Dam-des-Sept-Allegresse u Kebeku
Ove pojave ne predstavljaju samo materijalnu štetu; one su sistematsko uništavanje hrišćanske baštine i tradicije, koje je vekovima jačalo kroz molitve i zajedničke rituale. Hramovi su mesta gde se prožima pozitivna energija, a njihovo uništavanje ostavlja prazninu koja se ne može lako popuniti.
Kako se svet suočava sa ovim neobjašnjivim događajima, vernici su pozvani da se mole i razmisle o duhovnim dimenzijama ovih tragedija. Ako požare u crkvama uporedimo sa simbolikom ceremonija otvaranja i zatvaranja Olimpijskih igara, kao i sa neobičnim ponašanjem političkih vođa, prožima nas jeza. U ovim trenucima, važno je ne samo tražiti objašnjenja, već i moliti se za obnovu i zaštitu svetih mesta kako bismo očuvali našu veru i tradiciju.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
O prolaznosti trenutka i njegovom značaju u životu govorili su svetitelji, čija učenja nam otkrivaju kako svaki dan može postati prilika za lični rast. To je moguće samo ako koristimo vreme kao dragoceni dar od Boga.
Krsni znak čuva nas i štiti od svake neprijateljske sile. Kada valjano stavimo na sebe krsni znak, onda nas Anđeo Hristov čuva i štiti, isticao je Sveti Serafim.
U svetu punom stresa i izazova, mnogi se bore sa osećajem beznađa. Pravoslavna vera pruža ne samo utehu, već i konkretne duhovne pouke za prevazilaženje najtežih unutrašnjih kriza.
Upokojio se dugogodišnji profesor Bogoslovije Svetа Tri Jerarha u manastiru Krki i Karlovačkoj bogosloviji, književnik, istoričar i pedagog Svetozar Borak koji je iza sebe ostavio primer života posvećenog istini, znanju i Hristu.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Premda je riječ o rimokatoličkoj crkvi, ova katedrala nema biskupa i nije priznata od strane Crkve. No, još uvijek održava mise svake nedjelje i može primiti nekoliko tisuća ljudi odjednom. Štoviše, ponekad se koristi i kao crkva za vjenčanja.
Radovi na obnovi čuvene katedrale Notr Dam u Parizu trajali su pet godina i koštali stotine miliona evra. U procesu restauracije učestvovalo je oko 250 kompanija i nekoliko stotina stručnjaka iz različitih oblasti.
Govoreći na 44. konferenciji Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja se trenutno održava u Rimu, Lav je istakao da Katolička crkva podržava ''sve inicijative da se okonča skandal gladi u svetu".
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.