Poštanska marka na kojoj je ikona Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, kao most između istorije, umetnosti i savremenog života.
Dok decenije odmiču, JP Pošta Srbije ne koristi poštanske marke samo kao sredstvo plaćanja poštarine - one su postale i putokazi kolektivne memorije, označavajući važne datume, praznike i kulturne teme koje nadilaze svakodnevnu komunikaciju. Jedna od takvih tema je i pravoslavna tradicija, koja se kroz izdanje markica sa verskim motivima javlja u više navrata.
Ta tradicija je nastavljena i na izmaku 2025. godine. Naime, u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu održan je prijem na kojem je patrijarh srpski Porfirije primio Zorana Anđelkovića, direktora JP Pošta Srbije. Tema razgovora bila je dugogodišnja saradnja Muzeja Srpske pravoslavne crkve i Pošta Srbije, posebno u vezi sa pripremom i izdanjem poštanske markice povodom 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Pošte Srbije
Poštanska marka povodom 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji
Tom prilikom, direktor Anđelković je Patrijarhu uručio kolekcionarski primerak jubilarne markice. Prijemu je prisustvovao i protojerej Đorđe Stojisavljević, šef Kabineta patrijarha srpskog.
JP Pošta Srbije već decenijama koristi poštanske marke ne samo kao sredstvo plaćanja poštarine, već i kao način očuvanja kulturne i duhovne baštine. Posebno su interesantna izdanja sa pravoslavnim motivima koja ističu značajne događaje, praznike i umetnost Crkve.
Poštanske marke koje čuvaju pravoslavnu tradiciju
Pošta Srbije je 2002. godine izdala prigodne marke povodom Vaskrsa. Prva emisija imala je četiri marke sa ikonografskim motivima iz crkvenih zbirki, dok su narednih godina uglavnom objavljivane dve marke godišnje koje prate prazničnu tematiku. Ove markice povezuju verski sadržaj sa umetničkim prikazima iz crkvene tradicije, poput fresaka, prestona krsta i liturgijskih predmeta.
Pored toga, 2016. godine Pošta Srbije izdala je seriju markica pod nazivom „Srpski manastiri na UNESCO listi kulturne baštine”, na kojima su predstavljeni manastiri Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i Ljeviška. Iako prvenstveno kulturno-istorijska, ova izdanja snažno reflektuju pravoslavnu tradiciju i umetnost.
Izdavanje markice na kojoj je ikona Prvog vaseljenskog sabora predstavlja značajan doprinos očuvanju kulturnog i duhovnog nasleđa, povezivanje istorijskih događaja sa savremenim načinima komunikacije i podsećanje javnosti na važnost Prvog vaseljenskog sabora u istoriji hrišćanstva.
Ova praksa pokazuje da Pošta Srbije kroz filateliju kontinuirano ističe crkvenu i kulturnu baštinu, povezujući istorijske i duhovne teme sa savremenim medijem komunikacije, baš kao što to čini i jubilejno izdanje markice povodom 1700 godina Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Dvodnevni skup posvećen Prvom vaseljenskom saboru – 1.700 godina trajnog nasleđa na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu okupio je teologe, istoričare i crkvene velikodostojnike, uz izložbu umetničkih dela i bogat program predavanja.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nastavlja da podržava humanitarni rad Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Susret u Patrijaršijskom dvor održan je uoči predstojeće posete patrijarha srpskog Mitropoliji australijsko-novozelandskoj, gde će se susresti sa vernim narodom i srpskom zajednicom.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.