Posle molitve u Pridvornom hramu razmotreni su izveštaji o radu, potvrđeni rezultati i definisani planovi koji će usmeriti administrativne i finansijske aktivnosti u narednom period
U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu održana je redovna sednica Plenuma Patrijaršijskog upravnog odbora, kojom je predsedavao patrijarh srpski Porfirije. Sednica je okupila članove ovog patrijaršijskog tela iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve, sa zadatkom da razmotre izveštaje o radu i utvrde dalje pravce delovanja u oblasti administrativnog i finansijskog upravljanja.
Rad sednice započet je molitveno, prizivom Svetog Duha u Pridvornom hramu Svetog Simeona Mirotočivog. Bogosluženje je predvodio vikarni episkop lipljanski Dositej, uz sasluženje arhimandrita Danila, protojereja-stavrofora Vladana Simića i đakona Nikole Kostića i Nikolaja Vukovića. Time je, u skladu sa ustaljenom praksom, naglašena duhovna dimenzija rada crkvenih tela koja prethodi svakom odlučivanju.
Foto: SPC
Učesnici sednice Patrijaršijskog upravnog odbora
U nastavku sednice učestvovali su članovi Patrijaršijskog upravnog odbora: mitropoliti raško-prizrenski Teodosije i budimljansko-nikšićki Metodije, kao i predstavnici sveštenstva i laika iz više eparhija. Među njima su bili arhimandrit Danilo, protojerej-stavrofori Vladan Simić i Duško Spasojević, protojerej Miodrag Pavlović, kao i predstavnici akademske i stručne javnosti: akademik Svetislav Božić, prof. dr Siniša Maksimović, prof. dr Draga Mastilović i dr Nedeljko Vezmar. U radu su učestvovali i članovi iz reda vernog naroda - Selimir Vulović, Dejan Vučić i Miloš Milošević.
Centralni deo sednice bio je posvećen razmatranju godišnjih izveštaja o poslovanju patrijaršijskih tela. Izveštaje su podneli arhimandrit Danilo, direktor Patrijaršijske upravne kancelarije, zatim Milan Andrić, načelnik Odeljenja opštih i pravnih poslova, Milojko Srećković, načelnik Finansijskog odeljenja, i Dušan Tatalović, vršilac dužnosti načelnika Ekonomskog odeljenja.
Nakon razmatranja, svi izveštaji su usvojeni, zajedno sa predloženim planovima rada za naredni period. Time je potvrđen kontinuitet u funkcionisanju upravnih struktura i postavljen okvir za dalje upravljanje poslovima koji su u nadležnosti Patrijaršijskog upravnog odbora.
Sednica je protekla u radnoj atmosferi, sa fokusom na odgovorno upravljanje crkvenim resursima i unapređenje organizacionih aktivnosti u okviru Patrijaršije.
Susret u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu otvorio teme pravnog položaja verskih zajednica, zaštite kulturne baštine i unapređenja saradnje Crkve i države.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
U drevnoj svetinji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovom silasku u smrt kao pobedi nad najvećim neprijateljem čoveka, dok su vernici poneli snažnu poruku nade i utehe.
U tišini manastira i među vernicima koji su slušali svaku reč, patrijarh je govorio o strahu koji prati svakog čoveka, o granicama ljudske moći i o pobedi koja se ne objašnjava teorijom, već verom i ličnim iskustvom vaskrsenja.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nastavlja da podržava humanitarni rad Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Susret u Patrijaršijskom dvor održan je uoči predstojeće posete patrijarha srpskog Mitropoliji australijsko-novozelandskoj, gde će se susresti sa vernim narodom i srpskom zajednicom.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.