JELO OKRENUTO NAOPAČKE KOJE OBARA S NOGU: Starinska makuba donosi toplinu doma i ukus ramazana
Otkrijte kako ovo tradicionalno arapsko jelo od sočne piletine i aromatičnog povrća u tren oka postaje zvezda porodične trpeze.
Iako se priprema od istih osnovnih sastojaka, svaka kuhinja mu daje svoj potpis, čuvajući duh jela koje je preživelo generacije.
Bosanski pirjan pripada onoj vrsti jela koja se ne pamte samo po ukusu, već i po pričama koje prate svaku kuhinju u kojoj se sprema. Reč je o starinskom jelu od pirinča i mesa, koje je kroz vreme dobilo različite oblike i nazive širom regiona, zavisno od domaćinstva, navika i dostupnih namirnica.
Negde će ga obogatiti jačim začinima, negde povrćem iz bašte, a negde će ostati jednostavan, onakav kakav se nekada kuvao u skromnim, ali mirisnim kuhinjama. Iako se često može sresti i na iftarskim trpezama, njegova vrednost ne leži u prigodi, već u svakodnevnoj toplini koju nosi. Upravo u toj jednostavnosti i prilagodljivosti krije se njegova posebna geografija ukusa.
• 1–1 ½ šolja pirinča

Batake operite i ispržite u tiganju na ulju da dobiju rumenu boju. Izvadite batake, pa na ulju u kojem su se pržili lagano propržite sitno seckani crni luk.
Zatim dodajte šargarepu, krompir sečen na kockice, crvenu i žutu papriku sečenu na trakice i pržite oko 5 minuta. Nakon toga dodajte beli luk, začine i peršun, zalijte jednom čašom vode i ostavite da provri.
Operite pirinač, stavite ga na dno tepsije, pa preko dodajte propržene sastojke i sve prelijte vodom. Preko poređajte batake. Dolijte vode tako da bude oko jedan prst iznad sastojaka. Pecite u rerni 30 minuta na 180°C, ili dok voda ne ispari.
Otkrijte kako ovo tradicionalno arapsko jelo od sočne piletine i aromatičnog povrća u tren oka postaje zvezda porodične trpeze.
Otkrijte recept iz starih vremena sa Kosova i Metohije, savršen za dane posta na ulju ili kao zasitan porodični obrok uz sveže pečene pogače.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Spora priprema u zemljanoj posudi donosi bogat ukus mesa i povrća, decenijama prisutan na ramazanskim soframa i porodičnim okupljanjima širom Bosne i regiona.
Jednostavan recept od nekoliko sastojaka donosi osećaj lakoće i vraća ravnotežu posle obilnih obroka, baš onako kako su to radile nekadašnje domaćice.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.
Brza priprema i bogat ukus izdvajaju ovu poslasticu koja potiče iz manastirske tradicije i lako se pravi u svakoj kuhinji.
Jednostavan recept od nekoliko sastojaka donosi osećaj lakoće i vraća ravnotežu posle obilnih obroka, baš onako kako su to radile nekadašnje domaćice.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U besedi o prolaznosti i trajnosti, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva krhkost svega što čovek podiže i upućuje pogled ka jedinom zdanju koje ne poznaje propadanje, već se gradi izvan dometa vremena i raspadanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Vasilija Ispovednika po starom i Svetog apostola Marka po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog apostola Marka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih grčkih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je zašto se prava bitka ne vodi pred ljudima, već u unutrašnjem izboru između gordosti i skromnosti.