Za vreme Drugog svetskog rata, zbog opasnosti od Nemaca, njegove mošti su bile prenete u sabornu crkvu u Požarevac, ali su posle rata opet vraćene u Gornjak.
Poreklom je Srbin. Osnivač svetogorskog manastira svetog Nikolaja, poznatog zbog njega pod imenom Grigorijata. Na četvrt sata od manastira nalazi se njegova kelija, gde se u ćutanju ispaštao i molio.
Ovaj Božji čovek upokojio se mirno 1406. godine. Godine 1761. bio je veliki požar u manastiru Grigorijatu, kojom prilikom neki monasi uzmu njegove mošti i prenesu u Srbiju. Danas se svete mošti Svetog Grigorija nalaze u njegovom manastiru Gornjaku.
Za vreme Drugog svetskog rata, zbog opasnosti od Nemaca, one su bile prenete u sabornu crkvu u Požarevac, ali su posle rata opet vraćene u Gornjak.
Printscreen/Youtube/Ben Tarver
Gornjak
Zna se da je ktitor manastira bio Sveti knez Lazar. Mada, i ovde postoje suprotstavljena mišljenja, jer postoje stručnjaci koji smatraju da knez Lazar nikada ne bi podigao tako skromnu crkvu, već da ju je podigao sam monah Grigorije, a da mu je knez Lazar samo pomogao u smislu da je inicirao podizanje ovog manastira.
Legenda kaže da je je knez Lazar jednom prilikom lovio po šumama koje se danas nalaze u okolini manastira i naišao na isposnika Grigorija, koji je živeo u svojoj keliji. Pokušavajući da zapodene razgovor sa knezom, Grigorije nije uspeo to da uradi jer je reka hučala i kako veli predanje, a beleži istorija manastira, uzevši u obzir da je u crkvenim knjigama zapisan podatak da je Grigorije tom prilikom uzviknuo: „Ćuti, Mlavo, ti se sledi da sa carem reč besedim!“
Pri preuređenju je zadržana većina istorijskih elemenata zgrade poput podnih pločica, vrata i krovnih prozora, a s obzirom na to da je plafon visok čak četiri metra.
Pored bogosluženja i predavanja Svetih tajni, jedna od glavnih dužnosti sveštenoslužitelja je tumačenje i objašnjavanje Svetog pisma vernicima. On pruža duhovno vođstvo, savetuje o moralnim i duhovnim pitanjima i pomaže vernicima da razumeju i primenjuju verske doktrine u svom životu.
Kako se Božić približava, crkvene grupe i udruženja širom Sirije pokrenule su humanitarne, servisne i duhovne inicijative. To uključuje posete starijim osobama, čišćenje i farbanje ulica i trotoara, distribuciju informativnih letaka, organizovanje božićnih marketa sa prodajnim štandovima i održavanje večeri božićnih pesama i molitvi.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Kada neko iz porodice počne redovno ići u crkvu, često nailazi na kritike, zbunjenost, pa čak i ravnodušnost. Ali, njegova vera može da postane seme koje polako klija u srcima drugih.
Od progona hrišćana do zemljotresa, ovaj drevni hram je iznova podizao svetlost vere – 16. novembra pravoslavni vernici slave čudesno obnovljeno sveto mesto gde se vekovima čuvaju mošti velikomučenika Georgija.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.