POSNI RUČAK KOJI SE PAMTI: Stari, jednostavan recept iz Manastira Istočni petak
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Jeromonah Jerotej Draganović zapisao je 1855. godine kako se rečna riba spremala sa lukom i pirinčem, jednostavno, a praznično.
U pravoslavnoj tradiciji hrana nikada nije bila samo pitanje ukusa i trpeze. Ona je često bila deo porodičnog sećanja, prazničnog okupljanja i crkvenog ritma koji je vekovima određivao život vernika. Posebno mesto u toj tradiciji imaju posna jela od ribe, koja su nastajala u manastirskim kuhinjama i prenosila se iz pokolenja u pokolenje kao svedočanstvo jednostavnosti, snalažljivosti i poštovanja prema darovima prirode.
Jedan takav trag ostavio je jeromonah Jerotej Draganović iz Manastira Krušedol u svom delu "Srbski kuvar", zbirci recepata objavljenoj na Petrovdan 1855. godine u Novom Sadu. Među zapisima starih jela nalazi se i recept za ribu na luku i pirinču, pripremanu od rečne ribe, sa malo začina i mnogo pažnje, baš onako kako su vekovima spremale domaćice u vreme posta i prazničnih dana. Ovaj recept nije samo uputstvo za pripremu obroka, već i mali zapis o načinu života, ukusu i duhu jednog vremena.
1 kilogram ribe (šaran, kečiga, smuđ, štuka...)

Uzeti do 1 kg rečne ribe, očistiti je, ali ne seći glavu i rep, već samo izvaditi i baciti škrge. Sa obe strane riba se oštrim nožem plitko zaseče na razmaku od jednog prsta, posoli, pobiberi, pospe ljutom paprikom, poprska limunovim sokom ili vinom, prelije sa malo zejtina i ostavi da odstoji jedan sat. Po želji se mogu dodati i drugi začini.
Za to vreme iseći do 3/4 kg luka na tanka rebarca i propržiti ga na malo zejtina, tek toliko da ostakli, a potom dodati šaku pirinča. U dublju tepsiju ili sud za pečenje ribe rasporediti luk i postaviti 3 do 4 drvca, na koja se polaže šaran sa začinima. Podliti sa nekoliko kašika vode i peći u rerni na jačoj vatri, često prelivajući sokom. Ribu ne treba okretati, već pustiti da se gornja strana dobro zarumeni.
Ovaj jednostavan način spremanja, odnosno pečenja ribe u rerni, osnova je za najrazličitije varijante pripremanja ribe iz marinada, to jest presno začinjene ribe koja u začinima mora odstajati neko vreme kako bi meso upilo mirise. Ukoliko je riba masnija (šaran, som), u marinadu se ne stavlja ulje ili se dodaje veoma malo, dok posnije vrste ribe (smuđ, štuka) treba da odstoje duže u masnijoj marinadi. Služiti uz salatu od cvekle ili mešanu salatu iz turšije.
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Bez prženja i komplikovane pripreme, nekoliko skromnih namirnica pretvara se u ukusno jelo koje podseća na starinske manastirske recepte.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Probajte pečenu štuku po receptu jeromonaha Jeroteja, pročitajte molitvu Svetom arhanđelu Jegudilu i kratku pouku Svetog Antonija Velikog.
Jednostavna riba iz atonskih kuhinja otkriva kako se od nekoliko osnovnih namirnica pravi jelo koje spaja post, tradiciju i miris Mediterana
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Meso, krompir, pirinač i povrće složeni u zemljanu posudu, pa zapečeni u rerni, stvaraju obrok koji vraća miris nekadašnjih porodičnih ručkova.
Pašteta od prirodnih sastojaka priprema se jednostavno, a u sebi spaja ukuse i blagodeti biljaka koje su naše bake dobro poznavale.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.