U manastirima paradajz nije samo povrće, već dar Božiji - otkrivamo starinski način pripreme koji hrani i telo i dušu.
Paradajz, plod sunca i letnjih vrtova, u manastirima nikada nije samo povrće. Njegova crvena boja podseća na radost i blagodat, a sočnost na milost Božiju koja natapa svaku dušu koja Mu se predaje. U ovom jednostavnom, a neobičnom manastirskom receptu skriva se drevna tajna: da hrana nije tu da bi zadovoljila prohteve, već da bi nas naučila smirenju i zahvalnosti.
Pečeni paradajz, pripremljen bez žurbe i u tišini, pokazuje da i ono što je skromno, kada se sprema sa molitvom i ljubavlju, postaje carsko jelo. Jer svaki zalogaj iz manastirske kuhinje nije samo hrana za telo, već i tiha pouka duši – kako da u svemu vidimo dar Božiji i da nas i najobičnija trpeza podseti na mir, radost i večnu puninu života u Gospodu.
Sastojci:
• 6 srednje velikih, zrelih paradajza
• margarin
• prezle (mrvice)
• brašno
• so
• biber
Shutterstock/Brian A Jackson
Ovako spremljen paradajz možete poslužiti uz hleb pečen na crepulji ili kuvano žito
Priprema:
Paradajz oljuštiti, preseći, izvaditi seme i sok.
Margarin rastopiti do gustine mleka. Svaki komad paradajza prvo uvaljati u brašno, zatim umočiti u rastopljeni margarin, pa u prezle. Sud koji može da se iznese na sto, podmazati margarinom i poređati paradajze.
Peći 12 minuta u prethodno zagrejanoj rerni. Gotovo jelo posoliti i pobiberiti po ukusu i služiti dok je toplo.
Savet:
Ovo jednostavno predjelo iz manastirske kuhinje možete poslužiti uz hleb pečen na crepulji, domaći sir ako nisu posni dani, ili kuvano žito, kao deo trpeze koja ne hrani samo telo, već i dušu.
U svetogorskim manastirima vekovima se pripremaju ove nežne sarmice u patlidžanu, a sada recept stiže i do vaše trpeze – spoj jednostavnosti, duhovnog mira i bogatstva ukusa koji prevazilazi sva očekivanja.
Brz, jednostavan i bogat hranljivim sastojcima, ovaj kremasti namaz bez ulja, sa tahinijem i semenkama, idealan je za dane posta na vodi – pravo malo čudo iz duhovne svakodnevice.
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Iako skromno, ovo jelo od paradajza, paprika i brašna pokazuje kako stara manastirska tradicija pruža hranljiv i praktičan obrok, čak i u modernoj kuhinji.
Jednostavno, a bogato jelo od ribe i krompira u domaćem paradajz-sosu, po receptu koji monasi ne menjaju vekovima, a koji sada možete pripremiti i u svom domu.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.