Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
Čovek može da zapamti mnoštvo podataka, a da pritom ostane duhovno siromašan. U glavi je puno, a u srcu prazno. Pravoslavno predanje nas podseća da postoje znanja koja ne prosvetljuju, već smućuju misli, hrane gordost i udaljavaju nas od puta spasenja.
Prepodobni Nikodim Svetogorac upozorava da je potrebno čuvati um ne samo od neznanja, nego i od "mnogog praznog znanja i radoznalosti". Kada se um napuni suvišnim i sujetnim podacima, gubi sposobnost da prepozna ono što je istinski korisno za ispravljanje i duhovno usavršavanje.
Shutterstock/Roberto Vivancos
Mnoštvo informacija ne znači put ka istini
Kada je bolje da ne znamo
Svetogorac savetuje da se prema svetskim stvarima koje nisu neophodne, a dozvoljene su, odnosimo „kao da smo već umrli“. Drugim rečima — um treba čuvati od stalnog lutanja spoljnim svetom i usmeriti ga na ono što hrani dušu.
"Priče o onome što je bilo i znanja o onome što se događa bolje neka prolaze mimo tebe", piše Nikodim Svetogorac. Putovanja, događaji i burne vesti ne treba da okupiraju našu pažnju više nego što je zaista potrebno.
Sveti Vasilije Veliki još odlučnije je govorio: "Neka ti slušanje vesti iz sveta bude gorka hrana, a slatke kao med pouke duhovnih ljudi". Prorok David je o tome govorio slično: "Zakoni Gospodnji su dragoceniji od svake priče prestupnika."
Zanimanje za „mnoge stvari“ često nije bezazleno — ono je, kako piše Nikodim Svetogorac, "plod gordosti i hrana za samoljublje". Zli duh, videći želju čoveka da živi duhovno, ume da ga saplete upravo radoznalošću. Tada u um ubacuje, naročito kod onih sklonih filosofiranju, „visoke i divne misli“ koje postaju mamac.
Čovek, zadovoljan sopstvenim idejama, zaboravlja na čuvanje čistote srca i smirenja. Um postaje idol sam sebi, a takva gordost je — kaže Nikodim — „gora od gordosti volje“. Gordost volje um još može izlečiti, ali gordi um sam sebe ne leči. Kada poveruje da je njegova misao najbolja, "ko će ga razuveriti?"
Lek protiv bolesti uma
Ova bolest vodi do potpunog unutrašnjeg rasula. Zato se, savetuje Prepodobni Nikodim Svetogorac, protiv gordosti uma treba boriti pre nego što uzme maha — obuzdavati sopstveno mišljenje i pokoravati ga mišljenju duhovnika. Smirenje je lek: "Budi skroman iz ljubavi prema Bogu, ako želiš da budeš mudriji od Solomona". Apostol Pavle ima slično učenje: "Ako ko među vama misli da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud da bude mudar" (I Kor. 3,18).
Pravoslavna tradicija jasno uči — mnoštvo informacija ne znači put ka istini. Ono što nas vodi Bogu nije preobilje znanja, nego čistota srca, smirenje i poslušnost. Višak praznih podataka može postati kamen spoticanja, dok pravo duhovno znanje otvara vrata večnog života.
Na duhovnoj tribini „Pred izazovom veštačke inteligencije: pogled iz pravoslavne perspektive“, sveštenik Oliver Subotić otkriva najmračnije zamke digitalne ere i poziva vernike da se probude pre nego što tehnologija preuzme um i dušu.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U besedi za 9. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički poručuje da nema veće nesreće od one koja zadesi čoveka koji se, pošto je upoznao Hrista i svetlost spasenja, svesno vrati u tamu greha.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.