Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
Čovek može da zapamti mnoštvo podataka, a da pritom ostane duhovno siromašan. U glavi je puno, a u srcu prazno. Pravoslavno predanje nas podseća da postoje znanja koja ne prosvetljuju, već smućuju misli, hrane gordost i udaljavaju nas od puta spasenja.
Prepodobni Nikodim Svetogorac upozorava da je potrebno čuvati um ne samo od neznanja, nego i od "mnogog praznog znanja i radoznalosti". Kada se um napuni suvišnim i sujetnim podacima, gubi sposobnost da prepozna ono što je istinski korisno za ispravljanje i duhovno usavršavanje.
Shutterstock/Roberto Vivancos
Mnoštvo informacija ne znači put ka istini
Kada je bolje da ne znamo
Svetogorac savetuje da se prema svetskim stvarima koje nisu neophodne, a dozvoljene su, odnosimo „kao da smo već umrli“. Drugim rečima - um treba čuvati od stalnog lutanja spoljnim svetom i usmeriti ga na ono što hrani dušu.
- Priče o onome što je bilo i znanja o onome što se događa bolje neka prolaze mimo tebe - govorio je Nikodim Svetogorac. Putovanja, događaji i burne vesti ne treba da okupiraju našu pažnju više nego što je zaista potrebno.
- Neka ti slušanje vesti iz sveta bude gorka hrana, a slatke kao med pouke duhovnih ljudi". Prorok David je o tome govorio slično: "Zakoni Gospodnji su dragoceniji od svake priče prestupnika.
Zanimanje za „mnoge stvari“ često nije bezazleno - ono je, kako piše Nikodim Svetogorac, "plod gordosti i hrana za samoljublje". Zli duh, videći želju čoveka da živi duhovno, ume da ga saplete upravo radoznalošću. Tada u um ubacuje, naročito kod onih sklonih filosofiranju, „visoke i divne misli“ koje postaju mamac.
Čovek, zadovoljan sopstvenim idejama, zaboravlja na čuvanje čistote srca i smirenja. Um postaje idol sam sebi, a takva gordost je, kaže Sveti Nikodim, „gora od gordosti volje“. Gordost volje um još može izlečiti, ali gordi um sam sebe ne leči. Kada poveruje da je njegova misao najbolja, "ko će ga razuveriti?"
Lek protiv bolesti uma
Ova bolest vodi do potpunog unutrašnjeg rasula. Zato se, po učenju Prepodobnog Nikodima Svetogorca, protiv gordosti uma treba boriti pre nego što uzme maha, obuzdavati sopstveno mišljenje i pokoravati ga mišljenju duhovnika. Smirenje je lek: "Budi skroman iz ljubavi prema Bogu, ako želiš da budeš mudriji od Solomona". Apostol Pavle ima slično učenje: "Ako ko među vama misli da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud da bude mudar" (I Kor. 3,18).
Pravoslavna tradicija jasno uči, mnoštvo informacija ne znači put ka istini. Ono što nas vodi Bogu nije preobilje znanja, nego čistota srca, smirenje i poslušnost. Višak praznih podataka može postati kamen spoticanja, dok pravo duhovno znanje otvara vrata večnog života.
Na duhovnoj tribini „Pred izazovom veštačke inteligencije: pogled iz pravoslavne perspektive“, sveštenik Oliver Subotić otkriva najmračnije zamke digitalne ere i poziva vernike da se probude pre nego što tehnologija preuzme um i dušu.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U besedi za 9. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički poručuje da nema veće nesreće od one koja zadesi čoveka koji se, pošto je upoznao Hrista i svetlost spasenja, svesno vrati u tamu greha.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.