Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
Čovek može da zapamti mnoštvo podataka, a da pritom ostane duhovno siromašan. U glavi je puno, a u srcu prazno. Pravoslavno predanje nas podseća da postoje znanja koja ne prosvetljuju, već smućuju misli, hrane gordost i udaljavaju nas od puta spasenja.
Prepodobni Nikodim Svetogorac upozorava da je potrebno čuvati um ne samo od neznanja, nego i od "mnogog praznog znanja i radoznalosti". Kada se um napuni suvišnim i sujetnim podacima, gubi sposobnost da prepozna ono što je istinski korisno za ispravljanje i duhovno usavršavanje.
Shutterstock/Roberto Vivancos
Mnoštvo informacija ne znači put ka istini
Kada je bolje da ne znamo
Svetogorac savetuje da se prema svetskim stvarima koje nisu neophodne, a dozvoljene su, odnosimo „kao da smo već umrli“. Drugim rečima — um treba čuvati od stalnog lutanja spoljnim svetom i usmeriti ga na ono što hrani dušu.
"Priče o onome što je bilo i znanja o onome što se događa bolje neka prolaze mimo tebe", piše Nikodim Svetogorac. Putovanja, događaji i burne vesti ne treba da okupiraju našu pažnju više nego što je zaista potrebno.
Sveti Vasilije Veliki još odlučnije je govorio: "Neka ti slušanje vesti iz sveta bude gorka hrana, a slatke kao med pouke duhovnih ljudi". Prorok David je o tome govorio slično: "Zakoni Gospodnji su dragoceniji od svake priče prestupnika."
Zanimanje za „mnoge stvari“ često nije bezazleno — ono je, kako piše Nikodim Svetogorac, "plod gordosti i hrana za samoljublje". Zli duh, videći želju čoveka da živi duhovno, ume da ga saplete upravo radoznalošću. Tada u um ubacuje, naročito kod onih sklonih filosofiranju, „visoke i divne misli“ koje postaju mamac.
Čovek, zadovoljan sopstvenim idejama, zaboravlja na čuvanje čistote srca i smirenja. Um postaje idol sam sebi, a takva gordost je — kaže Nikodim — „gora od gordosti volje“. Gordost volje um još može izlečiti, ali gordi um sam sebe ne leči. Kada poveruje da je njegova misao najbolja, "ko će ga razuveriti?"
Lek protiv bolesti uma
Ova bolest vodi do potpunog unutrašnjeg rasula. Zato se, savetuje Prepodobni Nikodim Svetogorac, protiv gordosti uma treba boriti pre nego što uzme maha — obuzdavati sopstveno mišljenje i pokoravati ga mišljenju duhovnika. Smirenje je lek: "Budi skroman iz ljubavi prema Bogu, ako želiš da budeš mudriji od Solomona". Apostol Pavle ima slično učenje: "Ako ko među vama misli da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud da bude mudar" (I Kor. 3,18).
Pravoslavna tradicija jasno uči — mnoštvo informacija ne znači put ka istini. Ono što nas vodi Bogu nije preobilje znanja, nego čistota srca, smirenje i poslušnost. Višak praznih podataka može postati kamen spoticanja, dok pravo duhovno znanje otvara vrata večnog života.
Na duhovnoj tribini „Pred izazovom veštačke inteligencije: pogled iz pravoslavne perspektive“, sveštenik Oliver Subotić otkriva najmračnije zamke digitalne ere i poziva vernike da se probude pre nego što tehnologija preuzme um i dušu.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U besedi za 9. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički poručuje da nema veće nesreće od one koja zadesi čoveka koji se, pošto je upoznao Hrista i svetlost spasenja, svesno vrati u tamu greha.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.