Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
Čovek može da zapamti mnoštvo podataka, a da pritom ostane duhovno siromašan. U glavi je puno, a u srcu prazno. Pravoslavno predanje nas podseća da postoje znanja koja ne prosvetljuju, već smućuju misli, hrane gordost i udaljavaju nas od puta spasenja.
Prepodobni Nikodim Svetogorac upozorava da je potrebno čuvati um ne samo od neznanja, nego i od "mnogog praznog znanja i radoznalosti". Kada se um napuni suvišnim i sujetnim podacima, gubi sposobnost da prepozna ono što je istinski korisno za ispravljanje i duhovno usavršavanje.
Shutterstock/Roberto Vivancos
Mnoštvo informacija ne znači put ka istini
Kada je bolje da ne znamo
Svetogorac savetuje da se prema svetskim stvarima koje nisu neophodne, a dozvoljene su, odnosimo „kao da smo već umrli“. Drugim rečima — um treba čuvati od stalnog lutanja spoljnim svetom i usmeriti ga na ono što hrani dušu.
"Priče o onome što je bilo i znanja o onome što se događa bolje neka prolaze mimo tebe", piše Nikodim Svetogorac. Putovanja, događaji i burne vesti ne treba da okupiraju našu pažnju više nego što je zaista potrebno.
Sveti Vasilije Veliki još odlučnije je govorio: "Neka ti slušanje vesti iz sveta bude gorka hrana, a slatke kao med pouke duhovnih ljudi". Prorok David je o tome govorio slično: "Zakoni Gospodnji su dragoceniji od svake priče prestupnika."
Zanimanje za „mnoge stvari“ često nije bezazleno — ono je, kako piše Nikodim Svetogorac, "plod gordosti i hrana za samoljublje". Zli duh, videći želju čoveka da živi duhovno, ume da ga saplete upravo radoznalošću. Tada u um ubacuje, naročito kod onih sklonih filosofiranju, „visoke i divne misli“ koje postaju mamac.
Čovek, zadovoljan sopstvenim idejama, zaboravlja na čuvanje čistote srca i smirenja. Um postaje idol sam sebi, a takva gordost je — kaže Nikodim — „gora od gordosti volje“. Gordost volje um još može izlečiti, ali gordi um sam sebe ne leči. Kada poveruje da je njegova misao najbolja, "ko će ga razuveriti?"
Lek protiv bolesti uma
Ova bolest vodi do potpunog unutrašnjeg rasula. Zato se, savetuje Prepodobni Nikodim Svetogorac, protiv gordosti uma treba boriti pre nego što uzme maha — obuzdavati sopstveno mišljenje i pokoravati ga mišljenju duhovnika. Smirenje je lek: "Budi skroman iz ljubavi prema Bogu, ako želiš da budeš mudriji od Solomona". Apostol Pavle ima slično učenje: "Ako ko među vama misli da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud da bude mudar" (I Kor. 3,18).
Pravoslavna tradicija jasno uči — mnoštvo informacija ne znači put ka istini. Ono što nas vodi Bogu nije preobilje znanja, nego čistota srca, smirenje i poslušnost. Višak praznih podataka može postati kamen spoticanja, dok pravo duhovno znanje otvara vrata večnog života.
Na duhovnoj tribini „Pred izazovom veštačke inteligencije: pogled iz pravoslavne perspektive“, sveštenik Oliver Subotić otkriva najmračnije zamke digitalne ere i poziva vernike da se probude pre nego što tehnologija preuzme um i dušu.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U besedi za 9. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički poručuje da nema veće nesreće od one koja zadesi čoveka koji se, pošto je upoznao Hrista i svetlost spasenja, svesno vrati u tamu greha.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.