SLAVIMO IZNOŠENJE ČASNOG KRSTA: Srpska pravoslavna crkva danas obeležava veliki praznik!
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
Dalmat je zajedno sa sinom jedincem Faustom, otišao u manastir kod starca Isakija.
SPC danas obeležava Prepodobnog Isakije, Dalmata i Fausta. Isakije se praznuje još jedanput posebno (30. maj /12. jun).
Za vreme vladavine cara Valensa bilo je veliko gonjenje pravoslavlja od strane arijevaca, koje je i sam car pomagao. Kada je čuo za ovo gonjenje, Isakije, pustinjak sa Istoka, ostavio je pustinju i došao u Carigrad da hrabri pravoslavce i da izobličava jeretike.
Sveti Dalmat je najpre bio oficir kod cara Teodosija Velikog. Car ga je veoma poštovao i davao mu visoke činove.
No kada se u njemu probudi duh, on prezre sve svetsko, napusti svoj čin, uze svoga jedinca sina Fausta, i s njim ode u predgrađe Carigrada, u porodicu Svetog Isakija, gde se obojica postrigoše u monahe.
Dalmat je sav bio predan bogougodnom životu, što je veoma radovalo starca Isakiju. I kada se Isakije približi času smrtnom, on je postavio Dalmata za igumana umesto sebe.
Kasnije se ta porodica po Dalmatu nazvala Dalmatska.
"Dalmat se predavaše postu ponekad i do 40 dana. I postom pobedi nevidljivu silu demonsku", piše u žitiju.
Učastvovao je na III Vaseljenskom. saboru, i borio se protiv jeresi Nestorijeve.
Upokojio se mirno u treće veku.
Njegov sin Faust podražavao je oca u svemu, i posle bogougodnog života skončao je mirno u u istoj porodici Dalmatskoj.
Tropar (glas 4):
Bože otaca naših, čini uvek sa nama po Tvojoj krotosti, ne napuštaj nas Tvojom milošću, no njihovim molitvama u miru uredi život naš.
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Njihova neverovatna priča iz Ilirije pokazuje da vera i ljubav prema Hristu mogu pobediti i najmračnije trenutke, a sećanje na sveta braću i danas inspiriše vernike širom sveta.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedna iskrena reč starca razbija iluziju univerzalnog spasenja i pokazuje da vera nije pasivna uteha, već put dela i lične odgovornosti.