SLAVIMO IZNOŠENJE ČASNOG KRSTA: Srpska pravoslavna crkva danas obeležava veliki praznik!
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
Dalmat je zajedno sa sinom jedincem Faustom, otišao u manastir kod starca Isakija.
SPC danas obeležava Prepodobnog Isakije, Dalmata i Fausta. Isakije se praznuje još jedanput posebno (30. maj /12. jun).
Za vreme vladavine cara Valensa bilo je veliko gonjenje pravoslavlja od strane arijevaca, koje je i sam car pomagao. Kada je čuo za ovo gonjenje, Isakije, pustinjak sa Istoka, ostavio je pustinju i došao u Carigrad da hrabri pravoslavce i da izobličava jeretike.
Sveti Dalmat je najpre bio oficir kod cara Teodosija Velikog. Car ga je veoma poštovao i davao mu visoke činove.
No kada se u njemu probudi duh, on prezre sve svetsko, napusti svoj čin, uze svoga jedinca sina Fausta, i s njim ode u predgrađe Carigrada, u porodicu Svetog Isakija, gde se obojica postrigoše u monahe.
Dalmat je sav bio predan bogougodnom životu, što je veoma radovalo starca Isakiju. I kada se Isakije približi času smrtnom, on je postavio Dalmata za igumana umesto sebe.
Kasnije se ta porodica po Dalmatu nazvala Dalmatska.
"Dalmat se predavaše postu ponekad i do 40 dana. I postom pobedi nevidljivu silu demonsku", piše u žitiju.
Učastvovao je na III Vaseljenskom. saboru, i borio se protiv jeresi Nestorijeve.
Upokojio se mirno u treće veku.
Njegov sin Faust podražavao je oca u svemu, i posle bogougodnog života skončao je mirno u u istoj porodici Dalmatskoj.
Tropar (glas 4):
Bože otaca naših, čini uvek sa nama po Tvojoj krotosti, ne napuštaj nas Tvojom milošću, no njihovim molitvama u miru uredi život naš.
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Njihova neverovatna priča iz Ilirije pokazuje da vera i ljubav prema Hristu mogu pobediti i najmračnije trenutke, a sećanje na sveta braću i danas inspiriše vernike širom sveta.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.