DANAS JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Uspenije Svete Ane, majke Presvete Bogorodice!
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu.
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležavaju praznik iznošenje Časnog krsta, drevni događaj duboko ukorenjen u svetoj istoriji pravoslavlja.
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede, Rusa nad Bugarima i Grka nad Saracenima.
I ruska i grčka vojska pred sobom nosile su krstove, iz kojih je zasvetlela nebeska svetlost. Ustanovljeno je da se na današnji dan iznosi krst iz Crkve Svete Sofije, i to najpre na sredinu crkve, a potom na ulice radi poklonjenja naroda i spomena na pomoć krsta u ratovima.
Nije iznošen obični krst, nego upravo Časni krst, koji je čuvan u hramu carskog dvora. Dan ranije, on je prenošen u crkvu Svete Sofije, odakle je nošen ulicama Carigrada, radi osveštavanja zemlje i vazduha. Nakon 14 dana ponovo je vraćan u hram carske palate.
A zašto i kako se sve izdešavalo? Caru Manuilu i knezu Andreju, koji su bili u međusobnom miru i bratskoj ljubavi, dogodi se da u jedan isti dan krenu u rat: Manuil iz Carigrada na Saracene, a Andrej iz Rostova na Bugare.
U to vreme veliki knez Andrej živeo je u Rostovu, a Bugare (Volgari) su zvali neznabošci, koji su živeli na donjem toku Volge. I Gospod Bog darovao je obojici potpunu pobedu nad neprijateljima: grčki car pobedi Saracene, a ruski knez pobedi Bugare i pokori ih, načinivši ih vazalima svoje države.
Veliki knez Andrej imao je sledeći običaj: kada je odlazio u rat, nosio je sa sobom česnu ikonu Presvete Bogorodice, koja je držala na rukama Predvečnog Mladenca, i Časni krst Gospodnji koji su usred vojske nosili dva sveštenika, obučeni u sveštene odežde, kojima su se molili. Kada se posle jedne bitke sa neznabošcima vratili u svoj logor oni videše gde od ikone Presvete Bogomajke sa Bogomladencem Hristom izlaze presvetli zraci, kao ognjeni, i obasjavaju svu vojsku.
Ovaj čudesni prizor još više pobudi u velikom knezu hrabrost i nadu i on ponovo okrenu svoju vojsku u poteru za Bugarima.
Isto tako i grčki car Manuil, izašavši sa svojom vojskom protiv Saracena, tog istog dana vidi slično čudo: od ikone Presvete Bogorodice sa Spasiteljem, koja se zajedno sa Časnim krstom nalažaše usred njegove vojske, izlažahu ognjeni zraci koji obasjavaju svu vojsku. I tog dana on pobedi Saracene.
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu.
"Nikakvi pregovori o navodnom "Temeljnom ugovoru" se ne vode, niti taj obrazac može biti obrazac koji je recimo primenjen u Crnoj Gori, u čemu sam lično učestvovao, ali i u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH ili Mađarskoj."
Preminuo je rano, imao je svega 33 godine kada se upokojio.
U obraćanju zbog događaja u Gornjem Zaostru, sveštenstvo, monaštvo i verni narod Eparhije budimljansko-nikšićke upozoravaju na medijski linč, politički pritisak i selektivno delovanje institucija, uz poziv svim građanima na mir i istinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Prožet sećanjem na nebeska čuda i istorijske pobede, ovaj praznik prenosi vernicima snagu vere koja osvetljava njihov put i podseća na vekovnu borbu svetlosti protiv tame, dobra protiv zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Od čišćenja kuće i posta prvorođenih do obredne večere koja pripoveda izlazak iz Egipta - običaji Pashe kriju slojeve značenja koje mnogi ne poznaju.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.