DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Ivanjdan, dan rođenja Svetog Jovana Preteče i Krstitelja!
Sveti Jovan Krstitelj je poznatiji kao Preteča jer se rodio pre Hrista, a onda ga je na reci Jordan i krstio.
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu.
SPC slavi danas Uspenije Svete Ane.
Sveta Ana je bila majka Presvete Bogorodice. Danas se praznuje Uspenije Svete Ane, no njen glavni praznik je 22. septembra pod kojim je datumom napisana i služba njena i žitije, kao i 22. decembra kada slavimo njeno začeće.
Sveta Ana je bila iz kolena Levijeva, ćerka Matana sveštenika i Marije iz grada Vitlejema. Imala je dve sestre - Mariju koja je rodila Salomiju, i Soviju koja je rodila Svetu Jelisavetu, majku Svetog Jovana Krstitelja.
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu. Joakim je, po predanju, godinama bio skrhan zbog činjenice da sa Anom nema poroda, pa je jednom prilikom otišao u pustinju gde je tugovao danima. Jednog dana ukazao mu se anđeo koji mu je rekao da će ga Bog blagosloviti detetom, a kasnije se ukazao i Ani i rekao joj istu stvar.
Presrećni Ana i Joakim obećali su Bogu da će dete posvetiti u hramu. Tako su Joakim i Ana postali roditelji Presvete Bogorodice, koju su odgajali do njene treće godine, a potom su ispunili svoje obećanje i odveli je u hram u kome je živela do svoje 12. godine, kada se verila za Josifa.
Posle dugog i bogougodnog života, Sveta Ana se upokojila u dubokoj starosti.
Tropar (glas 4):
Onu koja je rodila istiniti Život nosila si u utrobi, prečistu Bogomater, bogomudra Ana. Zato si se pri uspenju tvome sa slavom prestavila i uselila u blaženi život, da za one koji te poštuju sa ljubavlju, neprestano moliš Gospoda za oproštaj grehova, uvek blažena.
Sveti Jovan Krstitelj je poznatiji kao Preteča jer se rodio pre Hrista, a onda ga je na reci Jordan i krstio.
Tokom liturgije u istorijskom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru, patrijarh srpski Porfirije govorio je o dubljem smislu evharistije, o pogrešnim očekivanjima od Boga i o pozivu na slobodno, svesno i ljubavlju ispunjeno sjedinjenje sa Hristom.
Postradali su u Likiji 308 godine.
U mirnom Banstolu, nedaleko od Sremskih Karlovaca, podignut je jedinstveni pravoslavni hram koji spaja duboku molitvenu tradiciju sa teškom istorijskom uspomenom.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Savu Stratilata po starom i Spomen pojave Časnog krsta u Jerusalimu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dujma Solinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.