Upražnjavajući paganske rituale, ljudi čine greh, jer verujući u slučajnost, potire se verovanje u promisao Božju.
Mnogi ljudi, iako se smatraju vernicima i veruju u Boga, i danas se služe običajima koji potiču iz perioda pre širenja hrišćanstva. Pojedini rituali, u osnovi paganskog porekla, često su toliko ukorenjeni u svakodnevnom životu da se retko prepoznaju kao takvi.
Kucanje u drvo, praznoverna očekivanja i drugi paganski običaji i dalje su prisutni, čak toliko da su ljudi uvereni da su hrišanski.
Treba naglasiti, da hrišćanstvo ove rituale ne da ne priznaje, već ih smata da su u suprotnosti sa verovanjem u Boga. Naime, upražnjavajući ih, mi činimo greh, jer verujemo u slučajnost a ne promisao Božju.
U stvarnom hrišćanskom životu, zahvalnost Bogu i svakodnevno prizivanje Božje volje trebaju biti osnova naših postupaka – jednostavno, ali moćno pravilo koje vodi kroz sve situacije.
printskrin video
Otac Predrag
Otac Predrag Popović je jednom prilikom i objasnio kako treba da se ponaša pravi hrišćanin u svakodnevnim sutuacijima.
- Nemojte da se sablažnjave, nemojte da kukate. Kad vas neko pita kako ste, nemojte da pričate ni da ste dobro, ni da ste loše, samo recite "Bugu hvala"! Kakav god da si, reci: "Bogu hvala"! Ko zna zašto je to dobro, a Bog zna zašto je to dobro. Kad idete negde kažete: "Dolazim, ako Bog da", kad hoćete da kažete nešto, a nećete da đavo čuje, nemojte da kucate u drvo, već se prekstite. Učite sebe, ne morate decu, jer će deca raditi ono što radite vi.
Otac Predrag je potom objasnio šta je suština vere i šta bi trebalo da bude i suština našeg života.
- Dakle, suština našeg života je gde nam je Bog dao i što nam je Bog dao, i to s kim nam je Bog dao, da to funkcioniše - objasnio je on.
Shutterstock/ANNA GRANT
Umesto da kucate u drvo, prekrstite se, savetuje otac Predrag
Dakle, ni kucanje u drvo, koje Srbi mahom praktikuju da ne bi prizvali zlo ili da bi se na nečemu zahvalili, nije hrišćanski običaj.
Ovaj ritual je opstao iz davnih dana, kada se verovalo da dobri duhovi žive u drveću, pa se kucanjem o stabla njima izražavala zahvalnost ili molba da odbiju od nas zlo odnosno da se ljude zahvale za podareno dobro.
Prema Bruesovom rečniku fraza i legendi iz 1870. godine (Brewer's Dictionary of Phrase and Fable), "tradicionalno, određena stabla, kao što su hrast, jasen, lešnik, glog i vrba, imala su sveto značenje, a samim tim i zaštitničke moći.“
Svako ko ih je molio za nešto – morao je da dodirne koru drveta kako bi stupio u kontakt sa njima. Ako bi se želja ostvarila, morao je ponovo da dođe i zahvali božanstvu na isti način.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Vernici i istoričari zabrinuti zbog plana albanskog Ministarstva kulture da hram pretvori u muzejski prostor, što ugrožava duhovni i kulturni identitet sela.
Kao mudar i duhovan čovek, Sveti Danilo je imao i politički uticaj, a naročito ga je poštovao car Lav koji je naredio da se napravi krov na stubu na kome je obitavao, kako bi ga spasao od smrzavanja.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Dok je njegova supruga bila u blagoslovenom stanju, sveštenik Predrag Popović doživeo je susret sa svetiteljkom koji je promenio život njegove porodice i potvrdu vere u Božiju promisao.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Vernici i istoričari zabrinuti zbog plana albanskog Ministarstva kulture da hram pretvori u muzejski prostor, što ugrožava duhovni i kulturni identitet sela.
Reči svetogorskog podvižnika, starca Dionisija Ignjata, razotkrivaju tišinu koja je postala opasnija od progona - rat protiv pravoslavlja, obmana i pitanje koje odzvanja jače od svake najave kraja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Reči svetogorskog podvižnika, starca Dionisija Ignjata, razotkrivaju tišinu koja je postala opasnija od progona - rat protiv pravoslavlja, obmana i pitanje koje odzvanja jače od svake najave kraja.
Dok se srednjovekovni junaci svojataju, život ćerke i unuka Đurađa Kastriotića svedoči o pravoslavnoj veri, srpskoj despotskoj lozi i svetosti koja ne pristaje na savremene interpretacije.