Upražnjavajući paganske rituale, ljudi čine greh, jer verujući u slučajnost, potire se verovanje u promisao Božju.
Mnogi ljudi, iako se smatraju vernicima i veruju u Boga, i danas se služe običajima koji potiču iz perioda pre širenja hrišćanstva. Pojedini rituali, u osnovi paganskog porekla, često su toliko ukorenjeni u svakodnevnom životu da se retko prepoznaju kao takvi.
Kucanje u drvo, praznoverna očekivanja i drugi paganski običaji i dalje su prisutni, čak toliko da su ljudi uvereni da su hrišanski.
Treba naglasiti, da hrišćanstvo ove rituale ne da ne priznaje, već ih smata da su u suprotnosti sa verovanjem u Boga. Naime, upražnjavajući ih, mi činimo greh, jer verujemo u slučajnost a ne promisao Božju.
U stvarnom hrišćanskom životu, zahvalnost Bogu i svakodnevno prizivanje Božje volje trebaju biti osnova naših postupaka – jednostavno, ali moćno pravilo koje vodi kroz sve situacije.
printskrin video
Otac Predrag
Otac Predrag Popović je jednom prilikom i objasnio kako treba da se ponaša pravi hrišćanin u svakodnevnim sutuacijima.
- Nemojte da se sablažnjave, nemojte da kukate. Kad vas neko pita kako ste, nemojte da pričate ni da ste dobro, ni da ste loše, samo recite "Bugu hvala"! Kakav god da si, reci: "Bogu hvala"! Ko zna zašto je to dobro, a Bog zna zašto je to dobro. Kad idete negde kažete: "Dolazim, ako Bog da", kad hoćete da kažete nešto, a nećete da đavo čuje, nemojte da kucate u drvo, već se prekstite. Učite sebe, ne morate decu, jer će deca raditi ono što radite vi.
Otac Predrag je potom objasnio šta je suština vere i šta bi trebalo da bude i suština našeg života.
- Dakle, suština našeg života je gde nam je Bog dao i što nam je Bog dao, i to s kim nam je Bog dao, da to funkcioniše - objasnio je on.
Shutterstock/ANNA GRANT
Umesto da kucate u drvo, prekrstite se, savetuje otac Predrag
Dakle, ni kucanje u drvo, koje Srbi mahom praktikuju da ne bi prizvali zlo ili da bi se na nečemu zahvalili, nije hrišćanski običaj.
Ovaj ritual je opstao iz davnih dana, kada se verovalo da dobri duhovi žive u drveću, pa se kucanjem o stabla njima izražavala zahvalnost ili molba da odbiju od nas zlo odnosno da se ljude zahvale za podareno dobro.
Prema Bruesovom rečniku fraza i legendi iz 1870. godine (Brewer's Dictionary of Phrase and Fable), "tradicionalno, određena stabla, kao što su hrast, jasen, lešnik, glog i vrba, imala su sveto značenje, a samim tim i zaštitničke moći.“
Svako ko ih je molio za nešto – morao je da dodirne koru drveta kako bi stupio u kontakt sa njima. Ako bi se želja ostvarila, morao je ponovo da dođe i zahvali božanstvu na isti način.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Verni narod, sabran u svetinju pored Golupca, slavi čudotvornu ikonu Bogorodice Kurske koja vekovima donosi zaštitu bolesnima i potomstvo bezdetnima, nastavljajući da obasjava živote onih koji joj pristupaju sa verom.
U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta.
Obrok od svežih babura i domaćeg belog sira i danas unosi toplinu u domove, a uz bakine savete postaje savršen izbor i za dane kada je po tipiku dozvoljen beli mrs.
Umesto uobičajenih čestitki, praznik Rođenje Presvete Bogorodice nas podseća da je najlepši poklon Majci Božjoj naša molitva, dobro delo i ljubav prema bližnjem – jer upravo kroz smirenje i zajedništvo sa Bogom vernik otkriva pravu suštinu prazničnih dana.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U svojoj besedi za 15. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žiški osvetljava čudesnu harmoniju Oca i Sina, koja menja način na koji razumemo hrišćansku veru
U srpskom narodu duboko je ukorenjeno verovanje u „urokljiv pogled“, ali pravoslavlje jasno uči da oči same po sebi nisu zle – već da opasnost dolazi od ljudske volje udružene sa demonskim dejstvom.
Njegova životna priča dobila je neočekivan obrt kada je sa 27 godina prvi put upoznao hrišćanstvo i to zahvaljujući grupi protestanata koje je upoznao u Tokiju.
Verni narod, sabran u svetinju pored Golupca, slavi čudotvornu ikonu Bogorodice Kurske koja vekovima donosi zaštitu bolesnima i potomstvo bezdetnima, nastavljajući da obasjava živote onih koji joj pristupaju sa verom.
U srpskom narodu duboko je ukorenjeno verovanje u „urokljiv pogled“, ali pravoslavlje jasno uči da oči same po sebi nisu zle – već da opasnost dolazi od ljudske volje udružene sa demonskim dejstvom.
Njegova životna priča dobila je neočekivan obrt kada je sa 27 godina prvi put upoznao hrišćanstvo i to zahvaljujući grupi protestanata koje je upoznao u Tokiju.
Vlada Crne Gore dala je zeleno svetlo za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju u rodnom Kolashinu, čime se slavi život i delo jednog od najznačajnijih crkvenih velikana našeg vremena.
Preporuke sa društvenih mreža i pojedinih portala unose zabunu među pravoslavne vernike, namećući katoličku molitvu koja nikada nije bila deo pravoslavnog predanja.
U srpskom narodu duboko je ukorenjeno verovanje u „urokljiv pogled“, ali pravoslavlje jasno uči da oči same po sebi nisu zle – već da opasnost dolazi od ljudske volje udružene sa demonskim dejstvom.