Upražnjavajući paganske rituale, ljudi čine greh, jer verujući u slučajnost, potire se verovanje u promisao Božju.
Mnogi ljudi, iako se smatraju vernicima i veruju u Boga, i danas se služe običajima koji potiču iz perioda pre širenja hrišćanstva. Pojedini rituali, u osnovi paganskog porekla, često su toliko ukorenjeni u svakodnevnom životu da se retko prepoznaju kao takvi.
Kucanje u drvo, praznoverna očekivanja i drugi paganski običaji i dalje su prisutni, čak toliko da su ljudi uvereni da su hrišanski.
Treba naglasiti, da hrišćanstvo ove rituale ne da ne priznaje, već ih smata da su u suprotnosti sa verovanjem u Boga. Naime, upražnjavajući ih, mi činimo greh, jer verujemo u slučajnost a ne promisao Božju.
U stvarnom hrišćanskom životu, zahvalnost Bogu i svakodnevno prizivanje Božje volje trebaju biti osnova naših postupaka – jednostavno, ali moćno pravilo koje vodi kroz sve situacije.
printskrin video
Otac Predrag
Otac Predrag Popović je jednom prilikom i objasnio kako treba da se ponaša pravi hrišćanin u svakodnevnim sutuacijima.
- Nemojte da se sablažnjave, nemojte da kukate. Kad vas neko pita kako ste, nemojte da pričate ni da ste dobro, ni da ste loše, samo recite "Bugu hvala"! Kakav god da si, reci: "Bogu hvala"! Ko zna zašto je to dobro, a Bog zna zašto je to dobro. Kad idete negde kažete: "Dolazim, ako Bog da", kad hoćete da kažete nešto, a nećete da đavo čuje, nemojte da kucate u drvo, već se prekstite. Učite sebe, ne morate decu, jer će deca raditi ono što radite vi.
Otac Predrag je potom objasnio šta je suština vere i šta bi trebalo da bude i suština našeg života.
- Dakle, suština našeg života je gde nam je Bog dao i što nam je Bog dao, i to s kim nam je Bog dao, da to funkcioniše - objasnio je on.
Shutterstock/ANNA GRANT
Umesto da kucate u drvo, prekrstite se, savetuje otac Predrag
Dakle, ni kucanje u drvo, koje Srbi mahom praktikuju da ne bi prizvali zlo ili da bi se na nečemu zahvalili, nije hrišćanski običaj.
Ovaj ritual je opstao iz davnih dana, kada se verovalo da dobri duhovi žive u drveću, pa se kucanjem o stabla njima izražavala zahvalnost ili molba da odbiju od nas zlo odnosno da se ljude zahvale za podareno dobro.
Prema Bruesovom rečniku fraza i legendi iz 1870. godine (Brewer's Dictionary of Phrase and Fable), "tradicionalno, određena stabla, kao što su hrast, jasen, lešnik, glog i vrba, imala su sveto značenje, a samim tim i zaštitničke moći.“
Svako ko ih je molio za nešto – morao je da dodirne koru drveta kako bi stupio u kontakt sa njima. Ako bi se želja ostvarila, morao je ponovo da dođe i zahvali božanstvu na isti način.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok je njegova supruga bila u blagoslovenom stanju, sveštenik Predrag Popović doživeo je susret sa svetiteljkom koji je promenio život njegove porodice i potvrdu vere u Božiju promisao.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za sredu 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da svi narodi moraju stati pred Hrista, a ono što danas odlučimo o veri oblikuje večnu sudbinu svakog od nas.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Novog Bogoslova po starom i Blagovesti po novom kalendaru. Katolici slave Navještenje (Blagovesti), dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U Vranju je služen pomen stradalima, dok su reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o ubijenim devojčicama, izgubljenom miru i savesti čovečanstva otvorile pitanje - kuda ide svet ako zaboravi vrednost života.