SLAVIMO IZNOŠENJE ČASNOG KRSTA: Srpska pravoslavna crkva danas obeležava veliki praznik!
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
Prožet sećanjem na nebeska čuda i istorijske pobede, ovaj praznik prenosi vernicima snagu vere koja osvetljava njihov put i podseća na vekovnu borbu svetlosti protiv tame, dobra protiv zla.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Fotija i Anikitu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ljudevita, dok muslimani obeležavaju Mevlud, a Jevreji nemaju univerzalno priznat praznik.
Svetitelj je upozoravao da preterano hvaljenje dece podstiče egoizam, a roditeljima savetovao da ih odmalena uče zahvalnosti, odgovornosti i smirenju.
Pred carem Dioklecijanom nisu se odrekli vere, a posle tri godine provedene u tamnici bačeni su u užarenu peć zajedno sa drugim hrišćanima.