Prožet sećanjem na nebeska čuda i istorijske pobede, ovaj praznik prenosi vernicima snagu vere koja osvetljava njihov put i podseća na vekovnu borbu svetlosti protiv tame, dobra protiv zla.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik Iznošenje Časnog krsta, drevni događaj duboko ukorenjen u svetoj istoriji pravoslavlja.
Ovaj praznik, prožet sećanjem na čuda i pobede, ustanovili su dogovorom Grci i Rusi u vreme cara Manuila i kneza Andreja. Ove dve vojske istovremeno su izvojevale pobede – Rusi nad Bugarima, a Grci nad Saracenima, a obe su pred sobom nosile krstove iz kojih je zasvetlela nebeska svetlost.
Zbog toga je ustanovljeno da se na današnji dan iznosi krst iz Crkve Svete Sofije i postavlja najpre u središte svetinje, a potom se prenosi ulicama, podsećajući vernike na pomoć Božiju i osveštanje prostora. Vernici sa strahopoštovanjem prilaze, klanjajući se Časnom krstu, moleći za blagodat i zaštitu.
Shutterstock
Simbol hrišćanstva
Časni krst nošen je iz carskog dvora u Crkvu Svete Sofije, a zatim ulicama Carigrada radi osveštavanja zemlje i vazduha. Iako danas živimo u modernom vremenu, srce vernika i dalje oseća snagu i svetlost koja je prožimala tadašnje vojske, a vera se prenosi s generacije na generaciju, čuvajući nasleđe svetih predaka.
Iznošenje Časnog krsta nije samo sećanje na davna ratna vremena, već i podsećanje na večnu borbu svetlosti i tame, dobra i zla, koju svaki vernik nosi u svom srcu. Krst, kao simbol pobede Hrista nad smrću, iznosi se pred narod, osvetljava put i daje nadu da se u veri nalazi jedini istinski mir i spasenje.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Prema rečima blaženopočivšeg episkopa Atanasija funckija Carigrada je trebalo da bude neverovatna, a sve to je naveo vodeći se činjenicama koje je zabeležio u Patrologiji.
Jedan od najvažnijih trenutaka vladavine ovog ugodnika Božjeg bio je kada je sa Kijevskog brda uklonio dotadašnjeg idola Peruna, bacio ga u reku Dnjepar i prihvatio hrišćansku veru, potpuno menjajući svoj život i posvećujući se novoj veri.
Na dan pada Carigrada, 29. maja 1453. godine, da bi sprečio da putir padne u ruke osvajača, sveštenik koji je služio svetu liturgiju se, Božjom voljom, povukao unutar crkve i nikada se nije vratio. Po predanju, vratiće se da dovrši bogosluženje kada ovaj hram ponovo bude pravoslavni.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.