HEROJI VERE U OPASNO VREME: Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Prepodobne Isakije, Dalmata i Fausta!
Dalmat je zajedno sa sinom jedincem Faustom, otišao u manastir kod starca Isakija.
Prožet sećanjem na nebeska čuda i istorijske pobede, ovaj praznik prenosi vernicima snagu vere koja osvetljava njihov put i podseća na vekovnu borbu svetlosti protiv tame, dobra protiv zla.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik Iznošenje Časnog krsta, drevni događaj duboko ukorenjen u svetoj istoriji pravoslavlja.
Ovaj praznik, prožet sećanjem na čuda i pobede, ustanovili su dogovorom Grci i Rusi u vreme cara Manuila i kneza Andreja. Ove dve vojske istovremeno su izvojevale pobede – Rusi nad Bugarima, a Grci nad Saracenima, a obe su pred sobom nosile krstove iz kojih je zasvetlela nebeska svetlost.
Zbog toga je ustanovljeno da se na današnji dan iznosi krst iz Crkve Svete Sofije i postavlja najpre u središte svetinje, a potom se prenosi ulicama, podsećajući vernike na pomoć Božiju i osveštanje prostora. Vernici sa strahopoštovanjem prilaze, klanjajući se Časnom krstu, moleći za blagodat i zaštitu.
Časni krst nošen je iz carskog dvora u Crkvu Svete Sofije, a zatim ulicama Carigrada radi osveštavanja zemlje i vazduha. Iako danas živimo u modernom vremenu, srce vernika i dalje oseća snagu i svetlost koja je prožimala tadašnje vojske, a vera se prenosi s generacije na generaciju, čuvajući nasleđe svetih predaka.
Iznošenje Časnog krsta nije samo sećanje na davna ratna vremena, već i podsećanje na večnu borbu svetlosti i tame, dobra i zla, koju svaki vernik nosi u svom srcu. Krst, kao simbol pobede Hrista nad smrću, iznosi se pred narod, osvetljava put i daje nadu da se u veri nalazi jedini istinski mir i spasenje.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Prema rečima blaženopočivšeg episkopa Atanasija funckija Carigrada je trebalo da bude neverovatna, a sve to je naveo vodeći se činjenicama koje je zabeležio u Patrologiji.
Dalmat je zajedno sa sinom jedincem Faustom, otišao u manastir kod starca Isakija.
Mnoga iscelenja bolesnika dogodila su se toga dana od moštiju Svetog Stefana.
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
Preminuo je rano, imao je svega 33 godine kada se upokojio.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Narod se sabrao u molitvi i sećanju, dok vikarni episkop patrijarha Porfirija podseća na Hristov zagrljaj i snagu vere koja nadjačava bol i nepravdu.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Nema ni mesec dana kako je Hram osveštan
Otkrijte kako obične namirnice u manastirskoj kuhinji po starom receptu postaju čudesno jelo koje greje i telo i dušu u dane posta.
Molitva u tuzi duševnoj otkriva kako preneti sve brige na Gospoda, pronaći utehu i osetiti Božiju prisutnost čak i u najmračnijim životnim trenucima.