CRKVENI KALENDAR ZA AVGUST 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Njihova neverovatna priča iz Ilirije pokazuje da vera i ljubav prema Hristu mogu pobediti i najmračnije trenutke, a sećanje na sveta braću i danas inspiriše vernike širom sveta.
Srpska pravoslavna crkva 31. avgusta molitveno se seća i proslavlja Svete mučenike Flora i Lavra, braću koji su svojim životom i stradanjem ostavili neizbrisiv trag u hrišćanskoj tradiciji.
Flor i Lavr bili su ne samo braća po krvi, već i po duhu, i zajedno su delili isti zanat – bili su kamenoresci. Živeli su u Iliriji i isticali se kao revnosni hrišćani u vremenu kada vera u Hrista nije bila priznata.
Njihova posvećenost i dobrota pokazala se kada su, radeći na zidanju hrama za neznabožačkog kneza, spasili život njegovom sinu, koji je stradao od komada kamena koji se odlomio. Sveti mučenici nisu okrenuli leđa, već su se molili Bogu, i dete je odmah ozdravilo. Ovaj događaj dotakao je i kneza, ali njihova vera i hrabrost nisu se zaustavila tu – ubrzo su mnogi, uključujući i žreca Memertina (paganskog sveštenika), primili Hristovo krštenje.
Flor i Lavr nastavili su svoje delo – završili hram, osveštali ga, postavili krst i pozvali hrišćane na svenoćno bdenije. Iako je ilirski namesnik reagovao progonima, a mnogi hrišćani su postradali, sveta braća su na kraju bačena u bunar i zatrpana zemljom. Njihove mošti kasnije su pronađene i prenete u Carigrad, a njihovo ime i žrtva postali su simbol nepokolebljive vere i ljubavi prema Hristu.
Danas, više od osam vekova kasnije, primer svetih mučenika Flora i Lavra ostaje svetionik i podsećanje svim vernicima da vera, hrabrost i ljubav prema Bogu uvek pobede, čak i u najmračnijim trenucima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Njegove propovedi u Judeji, Makedoniji i Etiopiji, kao i hrabrost pred smrću, i danas inspirišu svakoga ko želi da ostane veran svojoj veri.
Molitveno se sećamo arhiđakona koji je hrabro stajao za Hrista i učio snazi vere čak i pred smrću, ostavljajući duhovno nasleđe koje nadahnjuje i današnje generacije.
Nevina hrabrost arhiđakona iz Sicilije privukla je mnoge ka Hristu, a njegove čudotvorne mošti i danas čine čuda.
Srpska pravoslavna crkva molitveno se seća njihove hrabrosti i nepokolebljivosti pred smrću, koja ostaje večni podsetnik na snagu vere u Hrista.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svi su bili vojvode vizantijskog cara Teofila.
On je ženu preveo u hrišćanstvo i s njom živeo kao sa sestrom.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Jednostavan recept za mekano dizano testo i sočni mesni fil koji svaki iftar pretvara u trenutak zajedništva i uživanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.