ZAŠTO PRAVOSLAVNI SVEŠTENICI NOSE BRADE, A NEKI DRUGI NE: Iza svega stoji jaka simbolika
Sveštenici i monasi Srpske pravoslavne crkve moraju da nose bradu, za razliku od katoličkih sveštenika, i ona predstavlja neodvojivi deo njihovog identiteta.
Potrebno je da sveštenik živi onako kako živi njegova pastva, istakao je otac Aleksandar.
U javnosti se sve češće mogu čuti komentari da danas u Srbiji niko ne živi bolje od sveštenika. Ovakve tvrdnje izazivaju polemike - dok jedni smatraju da sveštenici žive na visokoj nozi, drugi ističu da se radi o zabludi i nepoznavanju načina na koji Crkva i sveštenstvo funkcionišu.
Povodom sve češćih nedoumica u vezi sa platama sveštenika, oglasio se i protojerej-stavrofor Aleksandar Čavka, koji je detaljno u emisiji "Pitanja i odgovori" na TV Hram, objasnio kako sveštenici zarađuju i dolaze do plata.
- Sveštenici ne dobijaju platu ni od države niti od bilo koje zvanične institucije. Mi živimo isključivo od svog vernog naroda - najpre je objasnio Čavka.
On je istakao da u najvećem broju eparhija sveštenik živi od onoga što mu parohijani daju za verske usluge - krštenja, venčanja, opela, osvećenja vodice i doma... Plate, kako kaže, ne stižu iz državnog budžeta, već iz crkvene kase, ukoliko je eparhija tako organizovana.
- U nekim delovima Srbije poput Vojvodine eparhije funkcionišu tako da crkvena opština iz kase prikupljene od prodaje sveća, priloga (...) isplaćuje platu svešteniku - kaže otac Aleksandar.
Posebno je zanimljivo poređenje s dijasporom, gde crkvene opštine imaju jasno propisane plate za sveštenike.
- Dakle, sveštenici, direktno ili indirektno, žive od svojih vernika. Možda će me neko zbog ovoga i osuditi, ali ja to tako praktikujem u svojoj parohiji - zaključuje on.
On kaže da upravo se iz ovog razloga i naplaćaju krštenja, venčanja, opela i druge verske usluge, čije cene, priznaje, često izazivaju oštre polemike u javnosti.
Naglašava da u SPC ne postoji jasno preciziran cenovnik za usluge sveštenika i da tu određivanje cena jeste prepušteno samom svešteniku ili eparhiji.
Naglašava da nije sporno da sveštenici naplate svoje usluge jer i oni imaju porodice i moraju podjednako, kao i svi, da ih izdržavaju, plaćaju struju, vodu...
- U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđelje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba.
Ipak, naglašava da tu mora da postoji jedno ograničenje.
- Nedopustivo je bilo kakvo preterivanje, nego je potrebno da sveštenik živi onako kako živi njegova pastva. Ne bi bilo umesno da sveštenik živi raskošno, a da njegova pastva nije u stanju ni približno tako da živi.
Kaže da on nema precizno određenu cenu usluga, već parohijanima prepušta da je sami odrede prema svojim mogućnostima..
Kaže da ne osuđuje sveštenike koji imaju jasno propisane tarife, ali uvek ako se tome doda i ono "ako ste u mogućnosti".
Sveštenici i monasi Srpske pravoslavne crkve moraju da nose bradu, za razliku od katoličkih sveštenika, i ona predstavlja neodvojivi deo njihovog identiteta. U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar. Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena. Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena. Sveta mučenica Marina, koja je među narodom poznata kao Ognjena Marija, ubraja se među velike hrišćanske svetice, a njen dan je u crkvenom kalendaru označen crnim slovom, što govori o posebnom poštovanju koje joj se ukazuje.

ZAŠTO PRAVOSLAVNI SVEŠTENICI NOSE BRADE, A NEKI DRUGI NE: Iza svega stoji jaka simbolika
DA LI SVEŠTENIK SME DA NAPLATI USLUGU I SAM JOJ ODREDI CENU! Otac Aleksandar o pitanju koje izaziva ozbiljne nesuglasice između Crkve i vernika
VELIKA SVEČANOST U PRIZRENU: Objavljen plan programa - celodnevna manifestacija okuplja brojne vernike
VELIKA SVEČANOST U PRIZRENU: Objavljen plan programa - celodnevna manifestacija okuplja brojne vernike
DA LI NAM SE ZAISTA CRNO PIŠE AKO DANAS UDARE GROMOVI: Sveštenik o običajima i narodnim verovanjima za Ognjenu Mariju
Kada vernici po crkvenoj tradiciji obilaze grobove i pale sveće, u srpskoj prestonici će biti na snazi posebna saobraćajna i organizaciona pravila na gradskim grobljima.
Rečenice iz dela arhimandrita Jovana Radosavljevića donose prikaz stradanja Svetih novomučenika i njihovog mesta u crkvenom pamćenju.
U pravoslavnom učenju, zahvalnost nije samo vrlina, već način postojanja.
Ovaj dan predstavlja nastavak vaskršnje radosti.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Spora priprema u zemljanoj posudi donosi bogat ukus mesa i povrća, decenijama prisutan na ramazanskim soframa i porodičnim okupljanjima širom Bosne i regiona.
Od sumnje do ispovesti „Gospod moj i Bog moj“ - šta zapravo znači Antipasha, zašto je ovaj dan poseban u crkvenom kalendaru i kako su ga pratili stari narodni običaji.
Ovaj dan predstavlja nastavak vaskršnje radosti.