ZAŠTO PRAVOSLAVNI SVEŠTENICI NOSE BRADE, A NEKI DRUGI NE: Iza svega stoji jaka simbolika
Sveštenici i monasi Srpske pravoslavne crkve moraju da nose bradu, za razliku od katoličkih sveštenika, i ona predstavlja neodvojivi deo njihovog identiteta.
Potrebno je da sveštenik živi onako kako živi njegova pastva, istakao je otac Aleksandar.
U javnosti se sve češće mogu čuti komentari da danas u Srbiji niko ne živi bolje od sveštenika. Ovakve tvrdnje izazivaju polemike - dok jedni smatraju da sveštenici žive na visokoj nozi, drugi ističu da se radi o zabludi i nepoznavanju načina na koji Crkva i sveštenstvo funkcionišu.
Povodom sve češćih nedoumica u vezi sa platama sveštenika, oglasio se i protojerej-stavrofor Aleksandar Čavka, koji je detaljno u emisiji "Pitanja i odgovori" na TV Hram, objasnio kako sveštenici zarađuju i dolaze do plata.
- Sveštenici ne dobijaju platu ni od države niti od bilo koje zvanične institucije. Mi živimo isključivo od svog vernog naroda - najpre je objasnio Čavka.
On je istakao da u najvećem broju eparhija sveštenik živi od onoga što mu parohijani daju za verske usluge - krštenja, venčanja, opela, osvećenja vodice i doma... Plate, kako kaže, ne stižu iz državnog budžeta, već iz crkvene kase, ukoliko je eparhija tako organizovana.
- U nekim delovima Srbije poput Vojvodine eparhije funkcionišu tako da crkvena opština iz kase prikupljene od prodaje sveća, priloga (...) isplaćuje platu svešteniku - kaže otac Aleksandar.
Posebno je zanimljivo poređenje s dijasporom, gde crkvene opštine imaju jasno propisane plate za sveštenike.
- Dakle, sveštenici, direktno ili indirektno, žive od svojih vernika. Možda će me neko zbog ovoga i osuditi, ali ja to tako praktikujem u svojoj parohiji - zaključuje on.
On kaže da upravo se iz ovog razloga i naplaćaju krštenja, venčanja, opela i druge verske usluge, čije cene, priznaje, često izazivaju oštre polemike u javnosti.
Naglašava da u SPC ne postoji jasno preciziran cenovnik za usluge sveštenika i da tu određivanje cena jeste prepušteno samom svešteniku ili eparhiji.
Naglašava da nije sporno da sveštenici naplate svoje usluge jer i oni imaju porodice i moraju podjednako, kao i svi, da ih izdržavaju, plaćaju struju, vodu...
- U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđelje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba.
Ipak, naglašava da tu mora da postoji jedno ograničenje.
- Nedopustivo je bilo kakvo preterivanje, nego je potrebno da sveštenik živi onako kako živi njegova pastva. Ne bi bilo umesno da sveštenik živi raskošno, a da njegova pastva nije u stanju ni približno tako da živi.
Kaže da on nema precizno određenu cenu usluga, već parohijanima prepušta da je sami odrede prema svojim mogućnostima..
Kaže da ne osuđuje sveštenike koji imaju jasno propisane tarife, ali uvek ako se tome doda i ono "ako ste u mogućnosti".
Sveštenici i monasi Srpske pravoslavne crkve moraju da nose bradu, za razliku od katoličkih sveštenika, i ona predstavlja neodvojivi deo njihovog identiteta. U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar. Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena. Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena. Sveta mučenica Marina, koja je među narodom poznata kao Ognjena Marija, ubraja se među velike hrišćanske svetice, a njen dan je u crkvenom kalendaru označen crnim slovom, što govori o posebnom poštovanju koje joj se ukazuje. Budi deo Religija.rs zajednice.

ZAŠTO PRAVOSLAVNI SVEŠTENICI NOSE BRADE, A NEKI DRUGI NE: Iza svega stoji jaka simbolika
DA LI SVEŠTENIK SME DA NAPLATI USLUGU I SAM JOJ ODREDI CENU! Otac Aleksandar o pitanju koje izaziva ozbiljne nesuglasice između Crkve i vernika
VELIKA SVEČANOST U PRIZRENU: Objavljen plan programa - celodnevna manifestacija okuplja brojne vernike
VELIKA SVEČANOST U PRIZRENU: Objavljen plan programa - celodnevna manifestacija okuplja brojne vernike
DA LI NAM SE ZAISTA CRNO PIŠE AKO DANAS UDARE GROMOVI: Sveštenik o običajima i narodnim verovanjima za Ognjenu Mariju
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Pomagao je siromašnima i udovicama, a svojim svedočenjem Hrista priveo je veri i one koji su se ranije bavili čarobnjaštvom.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Vasković je istakao da hrišćansko shvatanje nasledstva nije vezano za prezime, krvno srodstvo ili materijalnu imovinu, već za večni život u Hristu.
Dok savremeni čovek sve više vremena provodi u trci za novcem i uspehom, pravoslavno učenje podseća da posao nema smisla ako nije usmeren na pošteno izdržavanje porodice i pomoć onima kojima je to potrebno.
Crkva tradicionalno naglašava značaj duhovnog jedinstva supružnika, ali se o ovoj temi danas govori mnogo otvorenije i s više razumevanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.