ZAŠTO PRAVOSLAVNI SVEŠTENICI NOSE BRADE, A NEKI DRUGI NE: Iza svega stoji jaka simbolika
Sveštenici i monasi Srpske pravoslavne crkve moraju da nose bradu, za razliku od katoličkih sveštenika, i ona predstavlja neodvojivi deo njihovog identiteta.
Potrebno je da sveštenik živi onako kako živi njegova pastva, istakao je otac Aleksandar.
U javnosti se sve češće mogu čuti komentari da danas u Srbiji niko ne živi bolje od sveštenika. Ovakve tvrdnje izazivaju polemike - dok jedni smatraju da sveštenici žive na visokoj nozi, drugi ističu da se radi o zabludi i nepoznavanju načina na koji Crkva i sveštenstvo funkcionišu.
Povodom sve češćih nedoumica u vezi sa platama sveštenika, oglasio se i protojerej-stavrofor Aleksandar Čavka, koji je detaljno u emisiji "Pitanja i odgovori" na TV Hram, objasnio kako sveštenici zarađuju i dolaze do plata.
- Sveštenici ne dobijaju platu ni od države niti od bilo koje zvanične institucije. Mi živimo isključivo od svog vernog naroda - najpre je objasnio Čavka.
On je istakao da u najvećem broju eparhija sveštenik živi od onoga što mu parohijani daju za verske usluge - krštenja, venčanja, opela, osvećenja vodice i doma... Plate, kako kaže, ne stižu iz državnog budžeta, već iz crkvene kase, ukoliko je eparhija tako organizovana.
- U nekim delovima Srbije poput Vojvodine eparhije funkcionišu tako da crkvena opština iz kase prikupljene od prodaje sveća, priloga (...) isplaćuje platu svešteniku - kaže otac Aleksandar.
Posebno je zanimljivo poređenje s dijasporom, gde crkvene opštine imaju jasno propisane plate za sveštenike.
- Dakle, sveštenici, direktno ili indirektno, žive od svojih vernika. Možda će me neko zbog ovoga i osuditi, ali ja to tako praktikujem u svojoj parohiji - zaključuje on.
On kaže da upravo se iz ovog razloga i naplaćaju krštenja, venčanja, opela i druge verske usluge, čije cene, priznaje, često izazivaju oštre polemike u javnosti.
Naglašava da u SPC ne postoji jasno preciziran cenovnik za usluge sveštenika i da tu određivanje cena jeste prepušteno samom svešteniku ili eparhiji.
Naglašava da nije sporno da sveštenici naplate svoje usluge jer i oni imaju porodice i moraju podjednako, kao i svi, da ih izdržavaju, plaćaju struju, vodu...
- U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđelje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba.
Ipak, naglašava da tu mora da postoji jedno ograničenje.
- Nedopustivo je bilo kakvo preterivanje, nego je potrebno da sveštenik živi onako kako živi njegova pastva. Ne bi bilo umesno da sveštenik živi raskošno, a da njegova pastva nije u stanju ni približno tako da živi.
Kaže da on nema precizno određenu cenu usluga, već parohijanima prepušta da je sami odrede prema svojim mogućnostima..
Kaže da ne osuđuje sveštenike koji imaju jasno propisane tarife, ali uvek ako se tome doda i ono "ako ste u mogućnosti".
Sveštenici i monasi Srpske pravoslavne crkve moraju da nose bradu, za razliku od katoličkih sveštenika, i ona predstavlja neodvojivi deo njihovog identiteta. U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar. Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena. Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena. Sveta mučenica Marina, koja je među narodom poznata kao Ognjena Marija, ubraja se među velike hrišćanske svetice, a njen dan je u crkvenom kalendaru označen crnim slovom, što govori o posebnom poštovanju koje joj se ukazuje.

ZAŠTO PRAVOSLAVNI SVEŠTENICI NOSE BRADE, A NEKI DRUGI NE: Iza svega stoji jaka simbolika
DA LI SVEŠTENIK SME DA NAPLATI USLUGU I SAM JOJ ODREDI CENU! Otac Aleksandar o pitanju koje izaziva ozbiljne nesuglasice između Crkve i vernika
VELIKA SVEČANOST U PRIZRENU: Objavljen plan programa - celodnevna manifestacija okuplja brojne vernike
VELIKA SVEČANOST U PRIZRENU: Objavljen plan programa - celodnevna manifestacija okuplja brojne vernike
DA LI NAM SE ZAISTA CRNO PIŠE AKO DANAS UDARE GROMOVI: Sveštenik o običajima i narodnim verovanjima za Ognjenu Mariju
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka otkrivaju gde se gubi snaga - i gde se, još uvek, može povratiti.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.
Od Roštislava Švetsa do vladike koji je oblikovao crkvenu službu kroz političke i društvene izazove, kraj njegovog ovozemaljskog života ostavlja dubok trag u životima vernika i pravoslavnoj tradiciji.
Dok ruska obaveštajna služba tvrdi da patrijarh Vartolomej planira da prizna samostalnu crkvenu organizaciju u Crnoj Gori, arhijerej Fanara ističe da nikada nije bilo kontakta sa ovom grupom.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Od Bele Crkve preko Ohrida do Nakučana, protojerej Slaviša Marković obnavljao je crkve i pružao utehu vernicima.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
U besedi za 32. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako pravi izbor između prolaznog i večnog određuje sudbinu duše.