Sveta mučenica Marina, koja je među narodom poznata kao Ognjena Marija, ubraja se među velike hrišćanske svetice, a njen dan je u crkvenom kalendaru označen crnim slovom, što govori o posebnom poštovanju koje joj se ukazuje.
I u narodu je ova svetiteljka veoma poštovana, a prema tradiciji, Ognjena Marija se doživljava kao zaštitnica od vatre, groma i oluja. Veruje se da na današnji dan ne treba raditi teške poslove, naročito ne one vezane za vatru, kako se ne bi izazvala nesreća. Narodno predanje kaže i da grmljavina na ovaj dan predskazuje glad i velike nesreće, dok se mirno vreme tumači kao nagoveštaj napretka i blagostanja.
Međutim, važno je naglasiti da pravoslavlje ne priznaje narodna verovanja i sujeverja koja se vezuju, ne samo za ovaj praznik nego za bilo koji drugi.
Shutterstock/Sergey Nivens
Crkva ne priznaje narodne običaje i sujeverja
Na to ukazuje i sveštenik Marko Rakonjac, koji poziva narod i vernike da se manu sujeverja i da se na današnji dan fokusiraju na duhovni smisao praznika – život, stradanje i veru Svete Marine, koja je zbog svoje odanosti Hristu pretrpela teške muke i mučeničku smrt.
Ognjena Marija se stoga, kako naglašava sveštenik Marko Rakonjac, u crkvenom duhu obeležava molitveno, sa verom u Božju milost, a ne sa strahom od vremenskih pojava ili praznoverja.
- Crkva i vernici se oslanjaju, veruju i uzdaju u volju Božju, a ona nema nikakvih dodirnih tačaka sa narodnim verovanjima. Verujte da ništa ne zavisi od toga da li će danas udarati munje i gromovi i ljudi bi trebalo apsolutno da se opuste i žive u sladu sa Božjim zapovestima. Ko živi u skladu sa njima, nema razloga ni od čega da zazire.
Republika
Otac Marko Rakonjac
Kaže da je današnji praznik veliki za SPC i vernici bi trebalo da ga proslave molitveno, dođu u crkvu, zapale sveće...
- Posle toga mogu slobodno da nastave da se bave svojim obavezama, nema istine ni u onome da danas ne bi trebalo ništa raditi. Uvek je bolje raditi, nego sedeti i ništa ne raditi - kaže otac Marko.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Njene mošti dale su odgovor koji teolozi nisu mogli da pronađu – priča o događaju koji je zauvek promenio pravoslavnu veru i otkrio Božiju silu pred carevima i patrijarsima.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jevtimija Velikog po starom, odnosno Sretenje Gospodnje po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Prikazanje Gospodnje, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
U duhovnoj pesmi koja plamti kao sama vera mučenice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opevao je duhovnu snagu ove svetiteljke – kao primer nepokolebljive ljubavi prema Hristu i trijumfa nad zlom kroz molitvu i trpljenje.
Kroz tumačenje jevanđelske priče o cariniku i fariseju, sveštenik Sabornog hrama u Baru pozvao je verni narod da se pripremi za uzdržanje u srcu, a ne samo u spoljašnjim oblicima.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Crkva uči da se sa strastima ne treba miriti, već ih lečiti pokajanjem, molitvom i duhovnim podvigom, jer strasti pomračuju um, slabe volju i razaraju unutrašnji mir.