shutterstock.com/Eduardo BRNajavljeno prisustvo Čiprijanija na konklavi koja će se održati 7. maja dodatno je podiglo prašinu u javnosti
Iako je godinama unazad udaljen iz javnog života zbog ozbiljnih optužbi, kardinala Huana Luisa Čiprijanija očekuju na konklavi u Rimu. Njegovo prisustvo izazvalo je osude i duboko razočaranje među onima koji su već jednom bili izdani od Crkve kojoj su verovali.
Uprkos merama koje je papa Franja pre nekoliko godina preduzeo protiv peruanskog kardinala Huana Luisa Čiprijanija – među kojima su bile i zabrana nošenja kardinalske odore i njegovo udaljavanje iz Perua – ovaj crkveni velikodostojnik i dalje se pojavljuje na značajnim događajima u Vatikanu. Takvo njegovo prisustvo izazvalo je snažne reakcije i osude, naročito među udruženjima koja se zalažu za prava žrtava seksualnog nasilja unutar Crkve.
Najavljeno prisustvo Čiprijanija na konklavi koja će se održati 7. maja dodatno je podiglo prašinu u javnosti. Udruženja koja okupljaju preživele žrtve zlostavljanja u Katoličkoj crkvi nazivaju to prisustvo ne samo neprimerenim, već i duboko uznemirujućim. Oni upozoravaju da takvi potezi šalju poruku zanemarivanja onih koji su već jednom bili ostavljeni bez zaštite – upravo od strane Crkve kojoj su verovali.
Francuski medij BFM prenosi da je kardinal Čiprijani, i pored optužbi koje ga prate više od četiri decenije, bio prisutan na pripremnim sastancima za izbor novog pape. Iako nije formalno optužen pred sudom, svedočanstvo sada 58-godišnjeg muškarca koji tvrdi da ga je Čiprijani seksualno zlostavljao kada je imao 16 ili 17 godina budi snažne moralne i duhovne dileme.
SOPA Images / Sipa Press / Profimedia
Najavljeno prisustvo Čiprijanija na konklavi koja će se održati 7. maja dodatno je podiglo prašinu u javnosti
Čiprijani je ranije negirao sve optužbe, tvrdeći da nikada nije učinio ništa protivzakonito, ali prisustvo ovako kontroverzne ličnosti na mestima gde se donose ključne odluke unutar Crkve – čak i bez prava glasa – duboko ranjava one koji očekuju da Crkva bude dom istine, pokajanja i pravde.
Za Peruansku mrežu preživelih njegovo prisustvo na konklavi je „neoprostivo“ i, kako navode, „ponovo stavlja žrtve u poziciju da budu žrtvovane“. U njihovom saopštenju stoji: „Ovo je uznemirujuća poruka koja potkopava poverenje u kriterijume za izbor sledećeg pape.“
Dodatne kritike dolaze i od međunarodnih organizacija koje dokumentuju seksualna zlostavljanja unutar Crkve. Koodirektorka organizacije "Bishop Accountability", En Baret Dojl, istakla je da prisustvo Čiprijanija na sastancima jasno pokazuje „jaz između reči i dela Crkve kada je reč o borbi protiv zlostavljanja“.
Za mnoge vernike i posmatrače, reforme koje je papa Franja pokrenuo u cilju suzbijanja seksualnog nasilja smatraju se nedovoljnim i nedovoljno doslednim. Udruženja preživelih smatraju da se često sve zadržava na nivou slogana, dok istinska zaštita žrtava izostaje.
Utemeljena na Hristovoj nauci ljubavi i istine, katolička crkva je pozvana da najpre zaštiti one koji su ranjeni i da ne zatvori uši pred njihovim vapajem. Svaki korak ka istinskom isceljenju mora započeti priznanjem bola i odgovornošću pred Bogom i ljudima.
U dokumentu koji je napisao dve godine pre smrti, papa Franja ostavio je dirljivu poruku o patnji, miru i molitvi, ali i zamolio da mu grob bude jednostavan, bez ikakvih ukrasa — u jednoj od najznačajnijih bazilika Rima, uz samo jedno ime: „Franciscus“
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve pre nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Obraćajući se rimokatoličkim i anglikanskim hodočasnicima, patrijarh Vartolomej govorio je o neostvarenim snovima ekumenskog dijaloga, nadajući se da će novi papa nastaviti putem jedinstva – iako većina pravoslavnih to ne vidi kao put koji vodi u pravcu istine.
Od 7. maja, 135 kardinala biće potpuno izolovano dok ne izaberu novog poglavara Rimokatoličke crkve. Svaki zalogaj je pod nadzorom, a svaka čaša – prozirna. Bez šifri u pitama i bez poruka u hrani.
U besedi za ponedeljak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako prihvatanje stradanja donosi nagradu večnog života i kako Hristovo stradanje daje snagu u svakodnevnim iskušenjima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki ponedeljak, po starom i po novom kalendaru. Katolici slave Uskršnji ponedeljak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sa balkona bazilike Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je lidere i narode da, umesto zidova, grade mostove i najavio nastavak reformi koje je započeo njegov prethodnik, papa Franja.
Od Sobe suza i molitve u tišini do istorijskih reči „Habemus Papam“ – otkrivamo niz svetih koraka koji slede nakon što Crkva dobije novog pastira, kao što je bio slučaj i s izborom pape Franje.
Nakon prvog dana konklave i prvog glasanja, kardinali još nisu doneli odluku o nasledniku svetog Petra. Umesto belog dima koji označava izbor, večeras se nad Vatikanom pojavio tamni oblak koji znači — čekanje se nastavlja.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.