Katoličanstvo 22.01.2026 | 15:44

POZIV KOJI MENJA PRAVILA VATIKANA: Hoće li papa Lav XIV sesti za sto sa svetskim moćnicima?

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
POZIV KOJI MENJA PRAVILA VATIKANA: Hoće li papa Lav XIV sesti za sto sa svetskim moćnicima?
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini/Mark Schiefelbein

Predsednik SAD Donald Tramp uputio je poglavaru Rimokatoličke crkve poziv da se pridruži „Savetu za mir“, telu koje bi trebalo da oblikuje posleratni poredak u kriznim područjima sveta.

U hodnicima Vatikana, gde se odluke obično mere vekovima, a ne naslovima u dnevnoj štampi, ovih dana vlada neuobičajena napetost. Na sto pape Lava XIV stigao je poziv koji ne pripada samo sferi protokola, već zadire duboko u pitanje granica između duhovne misije Crkve i savremene politike moći. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pozvao je poglavara Rimokatoličke crkve da se uključi u rad novoosnovanog „Saveta za mir“.

Kako su saopštili predstavnici Vatikana, poziv je zvanično upućen i već prosleđen papi, pozivajući se na izjavu državnog sekretara Svete Stolice, o čemu piše i list The European Conservative. Govoreći na konferenciji za novinare u Rimu, državni sekretar Vatikana potvrdio je da se u ovom trenutku razmatraju svi aspekti ove ponude, kao i mogući naredni koraci.

U tonu koji više podseća na crkveno razborito promišljanje nego na političku hitnju, naglašeno je da odluka neće biti doneta ishitreno.

- Ovo pitanje zahteva vreme, ozbiljno razmatranje i temeljno promišljanje - poručio je sekretar Svete Stolice, jasno stavljajući do znanja da Vatikan ne želi da reaguje pod pritiskom trenutka.

AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia
Papa Lav XIV

 

Šta je zapravo "Savet za mir" i zašto je važan?

"Savet za mir" nije formalna međunarodna organizacija, već politički savetodavni forum visokog nivoa, koji su Sjedinjene Američke Države osnovale 2026. godine. Prema ranijim izjavama Donalda Trampa, cilj ovog tela jeste da priprema preporuke o posleratnom upravljanju u zonama međunarodnih sukoba, bezbednosnim garancijama i oblikovanju okvira buduće međunarodne saradnje.

Na čelu Saveta nalazi se sam Tramp, a u njegovom sastavu su američki i strani politički akteri. Poziv papi da se pridruži takvom telu otvara pitanja koja prevazilaze dnevnu politiku: gde se završava diplomatska uloga Crkve, a gde počinje opasnost da njen moralni autoritet bude uvučen u složene i često nečiste mehanizme globalne politike?

Gde je granica između jevanđelske misije i političke moći?

Za Vatikan, koji svoju snagu ne crpi iz vojske ni ekonomije, već iz duhovnog autoriteta i tradicije, svaki korak na toj liniji zahteva izuzetnu opreznost. Učešće pape u jednom ovakvom telu moglo bi se tumačiti kao prilika da se glas Crkve čuje tamo gde se odlučuje o sudbinama naroda, ali i kao rizik da se taj glas nađe u prostoru gde se često govori jezikom interesa, a ne jevanđelske odgovornosti.

Zato ne čudi što iz Svete Stolice stižu poruke o strpljenju i promišljanju. U Vatikanu, čini se, dobro znaju da nisu svi pozivi čast - neki su i iskušenje. Hoće li papa Lav XIV prihvatiti da uđe u "Savet za mir" ili će proceniti da je mesto Crkve ipak negde drugde, znaće se tek kada odluka sazri onako kako u Rimu veruju da jedino i treba: sporo, tiho i sa svešću o težini odgovornosti.