U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Na balkonu papinske rezidencije u Kastel Gandolfu, danas su stajali jedan naspram drugog crkveni poglavar i ratni predsednik. Kratak trenutak za fotografiju bio je jedini javni trag susreta koji je prethodno, daleko od kamera, trajao gotovo pola sata. Papa Lav XIV i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarali su iza zatvorenih vrata u Vili Barberini, u okviru Zelenskog diplomatskog puta po Evropi, ali simbolika tog susreta daleko je nadilazila protokolarni okvir.
Tanjug/AP/Andrew Medichini
Papa Lav i Volodimir Zelenski na balkonu vile Barberini
Crkvena i ratna diplomatija
Za hrišćansku javnost ovaj susret nosi posebnu težinu. Ne događa se često da se u ovako dramatičnom istorijskom trenutku, dok se rat još vodi i dok stradanje ne prestaje, susretnu razrušena nada jednog naroda i tiha, postojana diplomatija Crkve. Vatikan nije vojna sila niti politička velesila, ali njegova reč i danas ima moralnu težinu koja dopire do savesti zaraćenih strana. Upravo zato pažnja vernika i šire javnosti bila je usmerena ka ovom razgovoru, čak i kada su njegove konkretne teme ostale pretežno neobjavljene.
Ovo nije prvi put da Zelenski dolazi pred papu Lava. Njihov prethodni susret, desio se letos na istoj lokaciji, bio je otvoreniji po pitanju sadržaja: tada su razgovarali o miru, humanitarnoj pomoći i ulozi Vatikana u mogućem posredovanju. Ovoga puta zvanične informacije svedene su na minimum, ali iz samog karaktera Vatikana kao moralne institucije jasno je da su u središtu ponovo bile patnja civila, sudbina zarobljenika, pitanje raseljene dece i potraga makar za naznakom pravednog mira.
Hrišćanska poruka ovog sastanka ne može se svesti samo na diplomatski protokol. U susretu pape i predsednika ogleda se večita napetost između sile i savesti, između politike i etike, između realnosti rata i zapovesti mira. Papa, kao pastir Crkve, ne nastupa kao pregovarač u klasičnom smislu, već kao glas onih koji nemaju glas, kao podsetnik da nijedna strateška računica ne može biti iznad ljudskog života.
Zajednička fotografija sa balkona, brzo distribuirana širom planete, paradoksalno je postala jedina vidljiva tačka onoga što je bio duboko zatvoren razgovor. U tom kratkom kadru spojene su dve stvarnosti: Crkva koja već vekovima nosi krst istorijskih lomova i država koja trpi jedan od najtežih ratova savremenog doba. Upravo u toj paraleli leži snaga hrišćanskog čitanja susreta – u svedočanstvu da dijalog nije luksuz mira, već nužnost patnje.
Iako sadržaj razgovora ostaje skriven od javnosti, njegova poruka jasna je svima koji gledaju dublje od zvaničnih saopštenja: Crkva neće prestati da govori o miru čak ni onda kada oružje govori najglasnije. Susret pape Lava i Volodimira Zelenskog zato ostaje više od još jedne diplomatske stanice na političkoj mapi Evrope – on ostaje kao tiho svedočanstvo da hrišćanska misao i dalje pokušava da stoji između rata i čoveka, tamo gde je njen zadatak oduvek bio najteži.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Uz laserske zrake, dimne efekte i poruku iz Vatikana, otac Giljerme pretvorio je prostor ispred Katedrale svete Elizabete u događaj koji je spojio tradiciju i elektronsku muziku, obeleživši 75. rođendan nadbiskupa Bernarda Bobera.
Beloruska Biskupska konferencija saopštila je da su oci Henrjk Akalotovič i Andrej Juhnjevič, posle godina provedenih u kaznenim kolonijama, oslobođeni zahvaljujući diplomatskoj misiji Vatikana.
Sveti Otac započeo prvu inostranu posetu na Dan zahvalnosti, uz simboličan poklon novinara i poruku o istini, skladu i odgovornosti pred savremenim svetom.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Zagrebačka nadbiskupija upozorava na ranu seksualizaciju i uvođenje ideoloških elemenata u obrazovanje, ističući da roditelji moraju ostati uključeni u odgoj svoje dece.
U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Zagrebačka nadbiskupija upozorava na ranu seksualizaciju i uvođenje ideoloških elemenata u obrazovanje, ističući da roditelji moraju ostati uključeni u odgoj svoje dece.
Ajeti iz sure Et-Tegabun upozoravaju da imetak i porodica nisu samo dar, već i odgovornost pred Bogom, te da se prava vrednost čoveka meri spremnošću na darežljivost, strahopoštovanje i poverenje u Božiju pravdu.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.
Ajeti iz sure Et-Tegabun upozoravaju da imetak i porodica nisu samo dar, već i odgovornost pred Bogom, te da se prava vrednost čoveka meri spremnošću na darežljivost, strahopoštovanje i poverenje u Božiju pravdu.